Rusija izvodi masovne napade na Kijev, a u europskim prijestolnicama raste strah da će ruski predsjednik Vladimir Putin pokušati proširiti sukoba na Europu. Posljednjih tjedana Rusija je davala sve ratobornije izjave protiv baltičkih država. Prijetila je bombardiranjem „centara za donošenje odluka“ u Latviji nakon što je optužila zemlju da u njoj žive ukrajinski operateri dronova, što su latvijske vlasti odbacile. Prošli tjedan u Litvi su se oglasili alarmi za zračnu uzbunu, prisiljavajući vladu na povlačenje u bunker nakon što su se sumnjivi ruski dronovi približili njezinom zračnom prostoru iz Bjelorusije. Rusko Ministarstvo obrane također je objavilo adrese tvrtki koje navodno rade na proizvodnji dronova s Ukrajinom u osam europskih zemalja, upozoravajući na "nepredvidive posljedice" i "oštru eskalaciju" ako vojna pomoć Kijevu ne prestane.
Iako strahovi da bi Rusija mogla proširiti sukob na Europu nisu novi, nedavni događaji učinili su ih hitnijima. Nekoliko europskih dužnosnika nacionalne sigurnosti upozorilo je da bi Rusija mogla pokušati testirati koheziju Sjevernoatlantskog saveza ciljajući jednu od baltičkih zemalja, švedske i danske otoke u Baltičkom moru ili teritorij saveza na Arktiku. "Sigurnosno okruženje u Europi pogoršalo se u posljednja 24 mjeseca i vidimo veću sklonost ruske strane preuzimanju većih operativnih rizika u svojim hibridnim operacijama, pomičući se i na kinetičke elemente“, rekao je švedski ministar obrane Pål Jonson u intervjuu.
Politička previranja zbog nafte
Nedavne prijetnje Donalda Trumpa povlačenjem iz NATO-a i njegovi potezi smanjenja američkih snaga raspoređenih u Europi potkopali su ovo odvraćanje. Visoki europski dužnosnici kažu da se boje da bi Rusija mogla vidjeti priliku u sljedećih 12 mjeseci jer naftni šok uzrokovan iranskim ratom stvara dodatna politička previranja u Europi, potičući krajnje desne stranke koje traže povratak kupnji ruske nafte i plina te kraj pomaganja Ukrajini. "Znamo da je cilj Rusije ugroziti cijelu europsku sigurnosnu arhitekturu, stoga postoji svaki razlog za iznimnu opreznost, nastavak podrške Ukrajini i, naravno, nastavak napora prema ponovnom naoružavanju Europe", rekao je Benjamin Haddad, francuski ministar za europske poslove, piše Wall Street Journal.
Nema znakova da će Rusija u bliskoj budućnosti premjestiti trupe ili opremu kako bi izvela napade na baltičke države ili negdje drugdje izvan Ukrajine, kažu obavještajni i vojni dužnosnici u nekoliko europskih zemalja. No, dodaju, Putin će se u nadolazećim mjesecima suočiti s teškim izborom. Ruske snage gube gotovo 35.000 vojnika mjesečno, prema procjenama zapadnih obavještajnih službi, više nego što Kremlj može regrutirati. Nastavak rata u Ukrajini sadašnjim tempom uskoro će postati neodrživ bez pribjegavanja prisilnoj mobilizaciji, nešto što Rusija nije učinila od jednokratne akcije regrutiranja 300.000 vojnika 2022. godine. Takav potez imao bi ogromne implikacije unutar i izvan Rusije.
Obrana Latvije i Estonije
NATO će pak ojačati svoj istočni bok novom zapovjednom strukturom kako bi mogao brže rasporediti velike snage u Latviji i Estoniji u slučaju sukoba s Rusijom, doznaje Reuters od dva visoka izvora. Prema novom planu, Njemačko-nizozemski korpus sa sjedištem u njemačkom gradu Münsteru preuzet će odgovornost za obranu Latvije i Estonije. Time se prekida dosadašnja praksa po kojoj su snage u sve tri baltičke države i sjevernoj Poljskoj bile pod jedinstvenim zapovjedništvom u poljskom Szczecinu.
Dodjeljivanje korpusa omogućit će NATO-u da u slučaju krize „brzo dovede masu“ vojnika, što je ključno zbog male strateške dubine baltičkih država i njihove ranjivosti. Kada je potpuno operativan, korpus može zapovijedati s tri divizije, odnosno između 40.000 i 60.000 vojnika. U mirnodopsko vrijeme korpus će funkcionirati kao kostur zapovjedne strukture, s posebnim naglaskom na specijalizirane jedinice, topništvo, protuzračnu obranu, inženjerstvo i medicinsko osoblje. Te su sposobnosti upravo najveća slabost koju Njemačka, Nizozemska i drugi saveznici sada planiraju popuniti.
Odluka dolazi usred rastućih strahova unutar Saveza da bi Rusija već 2029. godine mogla biti sposobna za veliki napad na teritorij NATO-a. Moskva takve procjene odbacuje i optužuje savez za eskalaciju napetosti. Baltička regija već godinama predstavlja prioritet u NATO-ovom planiranju. Saveznici su nedavno održali više vježbi koje simuliraju upravo scenarij ruske invazije na Baltik, uključujući nedavnu zapovjednu vježbu Arrcade Strike u Londonu, gdje se testirala koordinacija do 100.000 vojnika uz aktivaciju Članka 5. Nizozemsko ministarstvo obrane potvrdilo je da se detalji zadatka još razrađuju, dok su u njemačkom ministarstvu odbili komentirati, pozivajući se na tekuće konzultacije s NATO-om, prenosi United24 media.
Otvori KEKS Pay
