Najmanje 78 posto ljudi između 20 i 64 godine treba biti zaposleno. Najmanje 60 posto odraslih treba svake godine sudjelovati u dodatnoj obuci za posao. Broj Europljana koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti treba smanjiti za 15 milijuna.
Te tri stvari, koje je Europska komisija predložila kao ciljeve koje EU treba dosegnuti do 2030. godine, dobivaju sada podršku na najvišoj razini Europskog vijeća, na “socijalnom” summitu EU koji je jučer počeo i danas završava u portugalskom Portu. Ovo je prvi sastanak Europskog vijeća u povijesti koji je isključivo posvećen socijalnim pitanjima.
Organizira ga Portugal kao trenutni predsjedatelj Vijećem Europske unije, nakon što prethodne dvije predsjedateljice, Njemačka i Hrvatska, zbog pandemije nisu mogle ostvariti svoje planove o neformalnim sastancima Europskog vijeća (Njemačka je u Leipzigu planirala summit EU-Kina, Hrvatska u Zagrebu summit na temu proširenja). Premijeri i predsjednici koji predstavljaju svoje države članice u Europskom vijeću okupili su se fizički u Portu, svi osim njemačke kancelarke Angele Merkel, nizozemskog premijera Marka Ruttea i malteškog premijera Roberta Abele.
Njih troje preferiralo je uključenje video-vezom, zbog globalne pandemije te epidemioloških mjera koje su i dalje na snazi.
Zavjet rada na socijalnoj Europi
Tri cilja socijalne politike koja bi EU trebala doseći do 2030. predložila je Europska komisija početkom ožujka, no sada bi u deklaraciji ovog sastanka Europskog vijeća u Portu trebali biti osnaženi, premda ne i dogovoreni u smislu da bi bili pravno obvezujući za sve države članice. U nacrtu deklaracije naglašava se važnost “pomnog praćenja, uključujući i s najviše razine, napretka postignutog prema implementaciji Europskog stupa socijalnih prava i ciljeva EU do 2030.”, no neke države imale su primjedbi u pripremi nacrta deklaracije baš na to spominjanje ciljeva.
Među njima su, kako doznajemo, bile Austrija i Danska. Kako god na kraju bila usuglašena deklaracija, koja će biti usvojena danas, smisao ovog portugalskog summita lidera Europske unije je da se “obnovi zavjet rada na socijalnoj Europi” u vrijeme dok se EU okreće zelenoj i digitalnoj tranziciji.
Unija i njezine države članice u nacionalnim planovima oporavka i otpornosti rade na ispunjenju precizno zadanih ciljeva ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena i u digitalni razvoj ekonomije. Sada se žele pobrinuti da socijalna osjetljivost ne ostane negdje usput ili pregažena na cesti tih zelenih i digitalnih reformi gospodarstva. Tako se, primjerice, u nacrtu deklaracije spominje posvećivanje “posebne pozornosti na jačanje radničkih prava, sustava socijalne skrbi te zdravlja i zaštite na radu” u svim promjenama koje donosi sa sobom digitalizacija, piše Večernji list.
Europski stup socijalnih prava, strategija s 20 točaka napisana još 2017., nakon ovog summita trebao bi dobiti novi zamah jer se govori o “produbljenju” implementacije te strategije. Francuska i Njemačka željele su da se u deklaraciji spomene i rad na usvajanju europske direktive o adekvatnim minimalnim plaćama, čemu su se protivile Danska i još neke zemlje.
Deklaracija spominje i borbu za rodnu ravnopravnost u plaćama.
Mađarska i Poljska protivile su se izrazu “rodna ravnopravnost”, što redovito čine u posljednje vrijeme u manje-više svakoj deklaraciji ili propisu EU jer se, kako obrazlažu, boje da izraz “rod” umjesto “spol” ide dalje od jednakosti muškaraca i žena. U Portu će se danas održati još jedan summit, ovaj put između Europske unije i Indije.
Indijski premijer Narendra Modi uključit će se videokonferencijski i razgovarati sa svim članovima Europskog vijeća. Očekuje se da će naglasak biti na uklanjanju trgovinskih barijera između dva globalno velika i važna tržišta, o poticanju ulaganja, ali i o partnerstvu u borbi protiv klimatskih promjena, tehnološkoj suradnji, vanjskoj i sigurnosnoj politici.
Indija mijenja nepoželjnu Kinu
Summit EU-Indija dugo se planira, ali dolazi u trenutku kad, s jedne strane, Indiju pogađa veliki val COVID-19 i kad, s druge strane, Indija postaje sve poželjniji trgovinski partner za EU kako Kina postaje sve nepoželjniji. Što se tiče ovog prvog, EU je ponudila pomoć indijskoj vladi aktiviranjem mehanizma civilne zaštite na razini Unije, kroz koji je dosad 16 država članica odlučilo poslati Indiji najnužniju medicinsku i zaštitnu opremu za suzbijanje epidemije.
Što se tiče ovog drugog, EU želi oživjeti poprilično zamrle pregovore o sklapanju sporazuma o slobodnoj trgovini s Indijom, koja ima visoke carine za mnoge važne europske proizvode od automobilske do prehrambene industrije.