Umjesto uobičajenog zahlađenja koje donose svibanj i lipanj, glavni grad Perua, Lima, doživljava pravo ljetno vrijeme. Temperature su se popele na oko 27 °C, pa su ljudi pohrlili na plaže i kupanje u oceanu. Temperatura mora uz obalu porasla je gotovo 5,5 °C iznad prosjeka, a u gradu Paiti na sjeveru Perua čak 7,9 °C iznad uobičajenih vrijednosti.
Razlog je val rekordno tople vode ispod površine oceana koji se tijekom posljednja dva mjeseca kretao Pacifikom i sada stiže do peruanske obale. Taj je val povezan s razvojem fenomena El Niño, koji bi, prema najnovijim modelima, mogao postati najjači zabilježen u povijesti, piše The Washington Post.
Abraham Levy, direktor meteorološke konzultantske tvrtke u Peruu, opisao je toplinu oceana kao "nešto nezamislivo u normalnoj godini" te rekao da Peruanci sa zabrinutošću prate razvoj situacije, iako istodobno iskorištavaju ugodno vrijeme za boravak na otvorenom.
Što je zapravo El Niño?
El Niño je prirodni klimatski fenomen koji nastaje kada se površinske vode u središnjem i istočnom dijelu Tihog oceana zagriju više nego inače, a to onda utječe na vremenske obrasce širom svijeta.
Normalno, pasati (stalni vjetrovi) guraju toplu vodu prema zapadnom Pacifiku, blizu Australije i Indonezije. Tijekom El Niña ti vjetrovi oslabe ili promijene smjer, pa se topla voda pomakne prema obalama Južne Amerike.
Posljedice El Niña mogu biti različite: obilne kiše i poplave u dijelovima Južne Amerike, suše u Australiji, Indoneziji i nekim dijelovima Afrike, blaže zime u nekim područjima Sjeverne Amerike, ali i, primjerice, promjene u ribarstvu jer toplija voda mijenja morske ekosustave.
El Niño obično se javlja svakih 3 do 5 godina i traje nekoliko mjeseci do godinu dana. Spomenimo i da postoji i njegova suprotnost, La Niña, kada su vode Pacifika hladnije nego inače. Oba su fenomena dio šireg klimatskog sustava zvanog ENSO (El Niño–Southern Oscillation), piše Slobodna Dalmacija
Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) objavio je nove prognoze prema kojima bi temperatura središnjeg dijela ekvatorijalnog Pacifika do studenoga mogla porasti za čak 3,5 °C iznad prosjeka. Time bi bio nadmašen rekord iz 2015. i 1877. godine, a utjecaji bi se mogli osjećati sve do 2027.
U nekim dijelovima svijeta, poput Perua, posljedice su već vidljive.
"Posljedice se već osjećaju u ribarskom sektoru zbog obustave industrijskog izlova inćuna, jedne od najvećih ribarskih djelatnosti na svijetu", rekao je Levy.
Levy upozorava da naglo zagrijavanje obalnih voda, lokalno poznato kao El Niño Costero, nosi "mogućnost katastrofalnih oborina duž peruanske obale", osobito tijekom kišne sezone, koja traje od prosinca do travnja.
"Snažan ili vrlo snažan El Niño Costero pitanje je od velike važnosti za nacionalnu sigurnost Perua", rekao je.