Misteriozna smrt u Sibiru zaokuplja svjetske medije imajući sve odlike početka nekog filma o biološkoj katastrofi. Kako mediji javljaju, ruske vlasti uvele su "antiepidemijske mjere" nakon što je od tajanstvene bolesti preminula laboratorijska djelatnica instituta u Sibiru specijaliziranog za proučavanje kuge i drugih zaraznih bolesti. Ta 28-godišnja laborantica Daria Šipilova, tehničarka zaposlena na Istraživačkom institutu za suzbijanje kuge u oblasti Irkutska, odnosno sibirskom gradu Šelahovu koji se nalazi nedaleko od granice s Mongolijom, preminula je nakon što joj je dijagnosticirana upala pluća "nepoznatog" uzroka, prema navodima Rospotrebnadzora, ruske agencije nadležne za zarazne bolesti.
"Poseban skup mjera organiziran je i proveden nakon slučaja zaposlenice Istraživačkog instituta za suzbijanje kuge u Irkutsku za područje Sibira i Dalekog istoka, kojoj je dijagnosticirana upala pluća nepoznate etiologije", navodi se u priopćenju. Nadležno tijelo pojasnilo je da proširenim testiranjem uzoraka pacijentice nisu otkriveni mikroorganizmi povezani s njezinim profesionalnim aktivnostima.
Bolnički odjel u kojem se liječila stavljen je u karantenu, a nekoliko je odjela obustavilo otpuštanje i prijam pacijenata. Prema izvješćima lokalnih medija, zatvorene su i druge bolnice u regiji. U proteklih 10 dana među osobljem instituta nije zabilježen nijedan slučaj zarazne bolesti, a svi nedavni kontakti preminule podvrgavaju se testiranju i liječničkom pregledu. Međutim, neslužbena izvješća, uključujući ona neovisnog regionalnog medija Ljudi Bajkala, navode da je gotovo 200 ljudi pod nadzorom. Iz Rospotrebnadzora prethodno su naveli da je "sanitarno-epidemiološka situacija" u Šelahovu i Irkutsku, glavnom gradu regije, "stabilna". Točnije, u izvješću se navodi da je pod nadzorom 189 osoba nakon ovog slučaja.
Aleksej Cidenov, čelnik obližnje Republike Burjatije, izjavio je da je djelatnica preminula od neutvrđenog oblika kuge. Ustvrdio je da nije primijećeno širenje bolesti u njegovoj republici. Dužnosnici iz Irkutska prethodno su bolest opisali samo kao "posebno opasnu infekciju". Zbog prirode smrti djelatnice irkutskog instituta, u medijima se pojavila špekulacija kako je riječ o plućnoj kugi. Riječ je o jednom od triju oblika kuge koje uzrokuje bakterija Yersinia pestis i koji se lako prenose s osobe na osobu putem respiratornih čestica.
Sumnje su podgrijane i vijesti kako je Daria Šipilova navodno rekla medicinskom osoblju da je slučajno razbila epruvetu sa živim bakterijama tijekom uzimanja uzoraka za analizu. U utorak je hospitalizirana u Šelahovu, gradu nedaleko od regionalnog središta Irkutska, sa simptomima teške upale pluća. Priključena je na respirator, a u četvrtak je preminula, kako navode izvješća. Teoriju su uvjerljivom prihvatili i u Sjedinjenim Državama. Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je u nedjelju da je svjestan mogućeg smrtnog slučaja uzrokovanog plućnom kugom u Rusiji
– Pomno pratimo situaciju s CDC-om i našim drugim međuagencijskim partnerima. Mnogi detalji nisu potvrđeni. Potičemo ruske vlasti da brzo i otvoreno podijele točne informacije – rekao je.
Pacijenti s plućnom kugom razvijaju vrućicu, glavobolju, slabost i "brzo razvijajuću upalu pluća s nedostatkom daha, bolovima u prsima, kašljem, a ponekad i krvavom ili vodenastom sluzi", prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, CDC. Svjetska zdravstvena organizacija istaknula je da kuga ima visoku stopu smrtnosti, ali se također lako liječi antibioticima, uz primjenu mjera opreza radi sprečavanja zaraze.
Plućnu kugu uzrokuje bakterija Yersinia pestis, koja se obično nalazi kod malih sisavaca (miševa, štakora,...) i njihovih buha. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kuga je vrlo zarazna i može biti smrtonosna ako se ne liječi rano. Prema Telegram kanalu "Ostorožno Novosti", vlasti nisu proglasile stanje visoke pripravnosti niti bilo kakva druga ograničenja u Šelahovu. Dužnosnici uvjeravaju da su svi koji su bili u kontaktu s oboljelima pronađeni i stavljeni u karantenu.
Svejedno, slučaj je potaknuo i neke druge teorije. Izvješća su izazvala zabrinutost kod nekih američkih zakonodavaca i bivših dužnosnika, među ostalim i zbog ruske povijesti istraživanja biološkog oružja. Republikanski zastupnik Don Bacon iz Nebraske, viši član Odbora za oružane snage Zastupničkog doma, povezao je izvješća s dugogodišnjim ruskim tvrdnjama da su laboratoriji u Ukrajini koje podržavaju SAD bili uključeni u istraživanje biološkog oružja.
"Sjećam se da sam čuo antiukrajinske glasove o njihovim takozvanim biološkim laboratorijima. To su bile ruske dezinformacijske operacije u svom najboljem izdanju. Ali u stvarnosti je to Rusija s biološkim laboratorijima", napisao je Bacon na društvenim mrežama.
Sovjetski Savez održavao je veliki ofenzivni program biološkog oružja tijekom Hladnog rata, unatoč tome što je bio potpisnik Konvencije o biološkom oružju iz 1972. Prebjezi i naknadne istrage dokumentirale su vojna istraživanja koja uključuju patogene, uključujući kugu, kao i napore za razvoj sojeva otpornih na antibiotike. Ta je povijest postala dio političke rasprave o slučaju Irkutsk. Ali ne postoje javni dokazi da je laboratorij uključen u trenutni incident razvijao kugu kao oružje ili da je smrt radnika bila povezana s ofenzivnim programom biološkog oružja.
Bivši republikanski zastupnik Adam Kinzinger iz Illinoisa zasebno je pozvao na široku obustavu zračnog prometa koji uključuje Rusiju.
"Cijeli svijet treba zabraniti SVE letove u i iz Rusije", napisao je Kinzinger na društvenim mrežama.
Međutim, u analizama koje su se pojavile ubrzo nakon incidenta nalaze se i razlozi za optimizam. Jednu je napravio američki biolog Alex Washburne gdje kaže kako su epidemiološka svojstva plućne kuge povijesno spriječila da ta ozbiljna bolest u svom plućnom obliku izazove globalne pandemije. Mogućnost daljnjeg širenja plućne kuge prouzročene bakterijom divljeg tipa ograničena je osnovnim reprodukcijskim brojem od 1,3, što znači da će jedan primarni bolesnik u prosjeku zaraziti 1,3 druge osobe. Uz vrijednost R0 od 1,3, za suzbijanje epidemije dovoljno je uspješno staviti pod nadzor 30% bliskih kontakata. Razdoblje inkubacije traje od 1 do 3 dana, a razdoblje zaraznosti počinje pojavom simptoma jer kašljanjem nastaju kapljice različitih veličina koje sadrže dovoljno visoku koncentraciju patogena za zarazu drugih osoba. Bolest se može liječiti antibioticima, no ako se ne liječi, bolesnici mogu iskašljavati krv, a svi neliječeni slučajevi završavaju smrću od respiratornog zatajenja nekoliko dana nakon pojave simptoma.
Dalje kaže kako su "razmjeri reakcije nadležnih službi u Irkutsku veliki"; prema izvješćima, 200 osoba stavljeno je u karantenu i primilo je profilaktičku terapiju antibioticima. "Opseg te reakcije sugerira da su određeni aspekti službene verzije događaja gotovo sigurno netočni".
"Da je pojedini istraživač ispustio epruvetu s tekućom kulturom bakterije Yersinia pestis divljeg tipa, radilo bi se o vrlo lokaliziranom incidentu. Kada bi slomljena epruveta bila uzrok epidemije, bolesnik bi se počeo osjećati loše i imao bi tek nekoliko dana tijekom kojih bi mu se kašalj naglo pogoršavao prije nastupa smrti. Iako na temelju oskudnih dostupnih informacija ne možemo potpuno odbaciti teoriju o slomljenoj epruveti, bilo bi neobično da institut koji navodno zapošljava devedesetak znanstvenika u više zgrada stavlja 200 ljudi u karantenu zbog slomljene epruvete; takva bi se epruveta morala nalaziti u sigurnom objektu kojem bi pristup imao samo dio od tih devedesetak znanstvenika tijekom sanacije incidenta. Također bi bilo neobično da istraživač kuge, nakon što razbije epruvetu, razvije simptome plućne kuge dok radi u Institutu za suzbijanje kuge, a da pritom odmah ne bude izoliran", kaže Washburne u svojoj analizi.
Ipak, upozorava, takav scenarij nije nemoguć; nikada ne treba podcjenjivati sigurnosne rizike koji proizlaze iz mjera štednje autoritarnog režima u financijskim poteškoćama te iz klime suprotne kulturi sigurnosti, stvorene kažnjavanjem svakoga tko prouzroči nesreću i prijavi je. Izvještaji o opsežnom odgovoru nadležnih službi također su u skladu s drugim incidentima iz povijesti ruskih programa biološkog oružja, prouzročenima ozbiljnijim propustima u mjerama zaštite od curenja tvari nego što je to puknuće jedne epruvete. Primjerice, epidemija antraksa u Sverdlovsku 1979. godine navodno je nastala kada je netko uklonio začepljeni filtar koji je sprečavao izlazak spora antraksa iz prostorije za mljevenje (prostorije u kojoj su se velike količine osušenog antraksa usitnjavale ili mljele u fini prah, stvarajući visoke koncentracije spora u zraku; te su spore začepljivale filtre, a njihova je zamjena bila moguća samo dok su mlinovi bili isključeni). Nakon što je filtar bio uklonjen samo jednu noć, iz postrojenja u Sverdlovsku izašao je neprekidan oblak nevidljivih i vrlo zaraznih spora antraksa, usmrtivši desetke, a možda i stotine ljudi. Točan broj smrtnih slučajeva u incidentu u Sverdlovsku prikriven je tako što je KGB uništio bolničku dokumentaciju i navodno pokušao zavarati svjetsku javnost kako bi izbjegao sramotu – primjerice, tvrdnjom da je do epidemije plućnog oblika antraksa došlo konzumacijom zaraženog mesa te uhićenjem prodavača mesa kako bi se stvorile dodatne vijesti i skrenula pozornost u smjeru koji je podupirao njihovu verziju događaja.
"Ipak, kada čujem da je u Irkutsku izolirano 200 ljudi zbog jednog laboratorijskog istraživača kojem je pukla epruveta, prisjećam se razmjera reakcije u Sverdlovsku i laži KGB-a; uzimajući u obzir epidemiološke aspekte puknuća epruvete, čini se da praćenje tako velikog broja pacijenata više odgovara nesreći većih razmjera nego incidentu s jednom epruvetom, kaže Washburne koji smatra da je glavni dokaz protiv pretpostavke o katastrofi poput one u Sverdlovsku činjenica da su se simptomi kod pacijenata praćenih u Irkutsku pojavljivali u različito vrijeme. Slučaj u kojem se prvi pacijent (indeksni slučaj) razboli i umre, nakon čega slijedi karantena za pacijente bez simptoma, ukazuje na lokaliziraniji incident, za razliku od oblaka spora antraksa u Sverdlovsku koji je prouzročio istodobnu bolest kod mnogih ljudi, osobito onih koji su radili u neposrednoj blizini postrojenja ili u smjeru vjetra od njega.