Indonezija razrađuje plan gradnje golemog morskog zida koji bi se protezao približno 575 kilometara duž sjeverne obale otoka Jave, jednog od najnaseljenijih otoka na svijetu. Projekt bi trebao pomoći u zaštiti obalnih gradova, luka, industrijskih zona i poljoprivrednih površina od poplava, plime i oseke te posljedica slijeganja tla. Prema izvještaju Reutersa iz lipnja 2025., tadašnja procjena vrijednosti projekta iznosila je oko 80 milijardi dolara, a njegova bi realizacija mogla potrajati do 20 godina. Indonezijske vlasti u međuvremenu su razradile plan trase duge približno 575 kilometara, podijeljene na 15 dionica, no projekt je još u fazi pripreme.
Riječ je o jednom od najambicioznijih indonezijskih infrastrukturnih planova za prilagodbu klimatskim promjenama. Vlada predsjednika Prabowa Subianta uvrstila ga je među nacionalne strateške prioritete, a zaštita obale trebala bi obuhvatiti područja izložena ponavljajućim poplavama i drugim oblicima obalnih rizika. "Ovo nije samo morski zid. Riječ je o zaštiti budućnosti gospodarstva naše zemlje i naših ljudi", izjavio je 19. svibnja indonezijski ministar za koordinaciju infrastrukture i regionalnog razvoja Agus Harimurti Yudhoyono, poznat kao AHY.
Razlog za zabrinutost nije samo rast globalne razine mora. Znanstvenici upozoravaju da na dijelovima Jave tlo tone toliko brzo da taj proces znatno povećava opasnost od poplava, čak i neovisno o porastu oceana. Istraživanje objavljeno 8. travnja 2026. u znanstvenom časopisu Science Advances, koje je predstavila Columbia Climate School, pokazalo je da slijeganje tla nadmašuje utjecaj porasta razine mora duž gotovo cijele sjeverne obale Jave. Analiza satelitskih radarskih podataka pokazala je da se pojedini dijelovi otoka spuštaju brzinom do 1,5 metara po desetljeću. Među ugroženim područjima nalaze se Jakarta, Cirebon, Semarang i Surabaya, iako brzina slijeganja nije jednaka na svim lokacijama.
Prema procjenama istraživača, slijeganje tla moglo bi do 2050. godine pridonositi čak 85 posto relativnog porasta razine mora na pojedinim dijelovima obale. Više od 75 posto obalne crte Jave moglo bi se u sljedećih 25 godina suočiti s rizikom od poplava u kojem će slijeganje tla imati dominantnu ulogu. Jedan od ključnih uzroka jest intenzivno crpljenje podzemnih voda, osobito u urbanim područjima. Dodatni čimbenici uključuju korištenje vode u poljoprivredi i industriji te prirodno zbijanje sedimenata u riječnim deltama. To znači da zaštita od mora sama po sebi neće riješiti sve probleme. Uz izgradnju infrastrukture bit će potrebno upravljati korištenjem podzemnih voda i smanjiti uzroke slijeganja tla.
Indonezijski predsjednik Prabowo Subianto ranije je izjavio da bi projekt trebao zaštititi oko 50 milijuna ljudi. Vlada projekt povezuje i s očuvanjem poljoprivredne proizvodnje, sigurnosti opskrbe hranom te funkcioniranja industrijskih i prometnih sustava. Sjeverna obala Jave obuhvaća gusto naseljena područja s tvornicama, lukama, zračnim lukama, ribarskim zajednicama i poljoprivrednim zemljištem. Prema procjenama indonezijskih vlasti koje je prenijela Antara, područja obuhvaćena planom povezana su s gospodarskom aktivnošću vrijednom oko 368,3 milijarde dolara bruto domaćeg proizvoda.
Prema izvještajima indonezijske agencije Antara iz svibnja 2026., nadležno tijelo za upravljanje sjevernom obalom Jave razmatra 15 dionica koje bi se gradile postupno. Vlasti navode da će planiranje morati obuhvatiti tehnička, okolišna i društvena pitanja, kao i postojeće gospodarske aktivnosti uz obalu. Među njima su ribarstvo, poljoprivreda i djelatnosti o kojima ovise lokalne zajednice. Indonezijska vlada projekt predstavlja kao odgovor na klimatske promjene i rastuću izloženost obalnih područja poplavama. Ministar AHY poručio je da se prilagodba više ne može promatrati samo kao priprema za budućnost. "Prilagodba više nije scenarij budućnosti. To je trošak koji moramo snositi danas", izjavio je.
Opet klimatske promjene , tlo se slijeze zbog klimatskih promjena. Glupost od novinara.