Latvijska aviokompanija airBaltic u New Yorku je dobrovoljno pokrenula postupak zaštite od vjerovnika prema Poglavlju 11 američkog stečajnog zakona.
Kompanija je objavila da ovim potezom pokušava restrukturirati nagomilane dugove i preživjeti krizu u sektoru koju je izazvao rat u Iranu. Zbog sukoba su cijene zrakoplovnog goriva drastično porasle, što je dovelo do zastoja u pregovorima s vjerovnicima, piše Reuters, prenosi b92.
AirBaltic je u priopćenju naveo da je osigurao 350 milijuna eura financiranja od skupine zajmodavaca, među kojima su Strategic Value Partners, Barclays, Hayfin Capital Management, Morgan Stanley i Oaktree Capital Management. Taj novac trebao bi podržati poslovanje tijekom procesa restrukturiranja. Izvršni direktor kompanije Erno Hilden izjavio je na konferenciji za novinare da kamatna stopa na to financiranje iznosi oko 12 posto te da se čeka odobrenje suda.
„U narednim mjesecima razgovarat ćemo sa svim zainteresiranim stranama kako bismo dogovorili održive uvjete“, rekao je Hilden. Najavio je i da kompanija planira povećati godišnju dobit za 44 milijuna eura.
Otkazivanje narudžbi zrakoplova
Sudski podnesak otkriva da će airBaltic iskoristiti stečajni postupak za otkazivanje ili odgađanje isporuka iz narudžbe vrijedne 3,5 milijardi dolara za 40 dodatnih Airbusovih zrakoplova. Kompanija također planira odgoditi isporuku motora kompanije Pratt & Whitney u vrijednosti od 106,7 milijuna dolara.
Već su stupili u kontakt s Airbusom u vezi s odgađanjem isporuka planiranih nakon ove godine. Kompanija RTX, vlasnik kompanije Pratt & Whitney, odbila je komentirati situaciju.
AirBaltic je potvrdio da će se letovi odvijati prema planu tijekom cijelog procesa pod nadzorom suda. Očekuju da će postupak biti završen do lipnja iduće godine.
Posljedice rata u Iranu
Rat SAD-a s Iranom udvostručio je cijene zrakoplovnog goriva i izazvao najgoru krizu u zrakoplovnoj industriji od pandemije koronavirusa. Investitori i direktori upozoravaju da zrakoplovnim kompanijama s velikim dugovima prijeti propast.
„AirBaltic prolazi kroz tešku financijsku krizu zbog kombinacije financijskih i geopolitičkih čimbenika“, navela je uprava kompanije u podnesku stečajnom sudu.
Kompanija ima oko 583 milijuna dolara duga i obveza po osnovi financijskog leasinga. Duguje i 106 milijuna eura na ime poreza na plaće i različitih zrakoplovnih pristojbi. Prihod im je u 2025. godini iznosio oko 779 milijuna eura.
Prilagođavanje broja zaposlenih
U razgovoru za Reuters, Hilden je rekao da airBaltic pregovara sa sindikatima o „prilagođavanju broja zaposlenih“. Istaknuo je da je to logičan nastavak postojećih planova za smanjenje kapaciteta. Kompanija, koja je deset godina povećavala broj zaposlenih, trenutačno zapošljava više od 3000 ljudi.
„Vjerujem da je osnovno poslovanje airBaltica vrlo zdravo. Kada provedemo novi poslovni plan, vidim svijetlu budućnost za kompaniju“, izjavio je Hilden.
Dodao je da će najveća promjena u poslovanju tijekom restrukturiranja biti smanjenje usluga iznajmljivanja zrakoplova i posada drugim prijevoznicima.
Alternativa likvidaciji
Većinski vlasnik airBaltica, koji ima flotu od oko 50 zrakoplova Airbus A220-300, jest latvijska vlada, dok njemačka Lufthansa ima manjinski udio od 10 posto.
Prije podnošenja zahtjeva za stečaj, vlasnici obveznica trebali su glasati o planu prikupljanja 257 milijuna eura uz kamatu od 25 posto. Latvijski premijer Andris Kulbergs rekao je da je postupak prema Poglavlju 11 pokrenut jer su vlasnici više od 70 posto duga smatrali da je likvidacija kompanije bolja opcija.
„Ovo rješenje smatram jednom od najboljih opcija za osiguravanje opstanka airBaltica jer nam daje potrebne alate i vrijeme za provedbu plana restrukturiranja“, naveo je Kulbergs u priopćenju.
Dodao je da vlada i dalje traži strateškog investitora dok kompanija smanjuje flotu i reorganizira svoje obveze.
AirBaltic je druga zrakoplovna kompanija pogođena posljedicama rata u Iranu, nakon što je američki niskotarifni prijevoznik Spirit Airlines propao u svibnju. Spirit je podnio zahtjev za stečaj nekoliko mjeseci prije početka sukoba krajem veljače jer nije uspio dobiti podršku vjerovnika za vladin plan spašavanja. Druge kompanije, poput AirAsije, također traže svježi kapital.
Primjena modela iz SAS-a
Hilden, koji je vodio skandinavski SAS kroz sličan stečajni postupak od 2022. do 2024. godine, kaže da airBaltic cilja na isti model.
„To im daje zaštitni okvir da urede stanje u kompaniji. Ne vidim razlog zašto airBaltic ne bi uspio učiniti isto što i SAS“, rekao je analitičar John Strickland.
Yves Schwyter, osnivač kompanije Vectus Intelligence, smatra da je put kroz Poglavlje 11 vjerojatno održivija struktura kapitala od one koja je bila ponuđena prije tjedan dana.
Preveliki planovi za realno tržište
Zrakoplovna kompanija planirala je povećati flotu na 100 zrakoplova. Prema riječima zrakoplovnog analitičara Simonasa Bartkusa, očekivali su razvoj tranzitnog prometa iz Rusije, Bjelorusije i Ukrajine preko Rige.
„To više nije opcija, a kompanija je postala prevelika za svoje tržište. Skok cijena goriva učinio je situaciju kritičnom i nisu imali vremena pronaći drugo rješenje“, rekao je Bartkus.
Premijer Kulbergs objavio je u videosnimci na mreži X da je airBaltic do travnja potrošio 380 milijuna eura prikupljenih obveznicama 2024. godine. Hitni državni zajam od 30 milijuna eura potrošen je u lipnju, a kompanija je pokušala iznajmiti višak svojih zrakoplova.
„Za održavanje linija na Baltiku i u Latviji potrebno je samo 30 zrakoplova, a ne 100“, zaključio je premijer.