Premijer Benjamin Netanyahu suočava se s bitkom za politički opstanak na izraelskim izborima u utorak, dok birači procjenjuju njegovo vodstvo nakon napada Hamasa 2023., ratova u Gazi i s Iranom te sve dublje međunarodne izolacije Izraela.
Ipak, Netanyahu – najdugovječniji izraelski čelnik, koji je na vlasti proveo 19 godina – ostaje izvanredno vješt u političkom opstanku; nacionalistička politika postaje sve ukorijenjenija, a fragmentirani izraelski sustav mogao bi ga staviti u najbolju poziciju za formiranje vlade.
Ankete pokazuju tijesnu utrku između Netanyahuove stranke Likud i njezinih desničarskih saveznika s jedne strane, te suparničkog saveza kojeg predvodi Gadi Eisenkot – bivši šef kabineta i odani zagovornik sigurnosti koji uživa podršku i desnice i političkog centra.
Birači su počeli pristizati na birališta nakon što su se otvorila u 7:00 sati. Birališta se zatvaraju u 22:00 sata.
Netanyahu je svoju kampanju temeljio na svom vodstvu tijekom rata i savezništvu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji ga je podržao i pridružio se Izraelu u suočavanju s Iranom. Netanyahu je u nedjelju izjavio da je Trump spreman ponovno djelovati kako bi "konačno" eliminirao iransku prijetnju, ali samo pod uvjetom da Netanyahu ostane na vlasti.
Eisenkot je optužio Netanyahua da se "oslanja na kampanju straha, laži i prijetnji" te je izrazio uvjerenje da će Trump "u potpunosti surađivati sa svakim vođom kojeg narod odabere".
Netanyahu bi se ponovno mogao osloniti na krajnje desničarske vođe Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotricha za formiranje vlade. Obojica su se suočila sa sankcijama zapadnih zemalja, koje ih optužuju za poticanje nasilja nad Palestincima, dok Ben-Gvirova stranka Židovska moć bilježi porast podrške u anketama.
Ni Netanyahu ni Eisenkot nemaju jasan put do vlasti. Ako nijedan od njih ne uspije formirati vladajuću koaliciju u parlamentu od 120 mjesta, Netanyahu bi mogao ostati na dužnosti vršitelja dužnosti premijera do novih izbora koji bi trebali biti održani sljedeće godine.
Izraelsko središnje izborno povjerenstvo priopćilo je da 7,3 milijuna Izraelaca ima pravo glasa, od kojih oko 330.000 bira prvi put.