Baarle u Nizozemskoj, blizu granice s Belgijom, naizgled je sasvim običan gradić. Da ne gledate u pod, možda i ne biste u njemu primijetili ništa neobično. No već je zanimljiva i sama činjenica da se sastoji od dva dijela: nizozemskog Baarle-Nassaua i belgijske eksklave Baarle-Hertoga, prenosi N1.
Belgijski dio nije tek okružen nizozemskim, već se unutar nizozemskog teritorija nalaze čak 22 belgijske enklave. No, unutar tih belgijskih enklava sedam je nizozemskih kontraenklava. Međusobno su toliko isprepletene da državna granica prolazi doslovce svuda i presijeca ne samo ceste nego i trgovine, vrtove, pa čak i – dnevne boravke.
Ovdje je sasvim normalno da se tuširate u Belgiji, a spavate u Nizozemskoj, u sobi do, ili da u istoj trgovini kruh uzimate s police u jednoj, a mlijeko s police u drugoj državi. U kafiću kavu naručujete u Nizozemskoj, a blagajna stoji u Belgiji.
Ova nevjerojatna situacija datira još iz srednjeg vijeka. Godine 1198. vojvoda od Brabanta ustupio je dio zemlje gospodaru Brede, a ono što je ostalo u vlasništvu vojvode postalo je temelj belgijskog Baarle-Hertoga. Kroz povijest ove su parcele mijenjale vlasnike, no nikad nisu dosljedno integrirane, što je rezultiralo kaotičnom kartom kakvu poznajemo danas.
Nakon što se Belgija odvojila od Nizozemske 1830. godine, granicu je konačno riješila komisija nakon 15 godina rasprave o tome kako riješiti zbrku. Trenutačne granice dogovorene su tek 1995. godine. Gradić ima dvije gradske vijećnice, dvije pošte, dvije vatrogasne postaje, dvije škole, pa čak i dva pravna sustava. Naravno, tu su i dva gradonačelnika, ali u "stvarnom životu", stanovnici zapravo žive kao što i obično žive stanovnici jednog grada. Ipak, za turiste i kartografe, ovaj je gradić i više nego zanimljiv.
U praksi je sve još bizarnije nego na karti, koja izgleda kao da se radi o – pogrešci. Granice su označene bijelim križevima na pločniku ili kolniku, a uz kućne brojeve na kućama stoji zastava zemlje u kojoj se nalaze. Pravilo je, naime, da je kuća u onoj državi u kojoj su joj ulazna vrata. Osim u jednom slučaju gdje granica prolazi baš posred vrata.
Tijekom povijesti bilo je puno razlika u životu susjeda s obzirom na to pod čiji zakon otpadaju, a to se možda najdrastičnije vidjelo za vrijeme pandemije, kada su za jedne vrijedila strože pravila nego za druge. S druge strane, ima to i prednosti - primjerice kada je u jednoj državi gorivo jeftinije. Danas su mnoga pravila usklađena, ali neke razlike i dalje ostaju.
U dvadeset minuta šetnje po glavnoj ulici možete prijeći državni granicu više od pedeset puta. Zahvaljujući Schengenu, nitko vam neće tražiti dokumente, ali vjerojatno ćete sami imati potrebu taj neobični slučaj - fotografirati.