Drugi krug mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine održanu ponedjeljak u Istanbulu završio je nepunih sat vremena nakon početka, rekli su turski dužnosnici, dan nakon velikog napada Ukrajine dronovima na ruske zračne vojne snage i strateške bombardere. Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov izjavio je nakon pregovora u Istanbulu s ruskim pregovaračima da su se strane dogovorile o razmjeni zarobljenika koja bi se usredotočila na teško ranjene i mlađe od 25 godina. U razgovoru s novinarima u Istanbulu Umerov, koji je bio glavni ukrajinski pregovarač, rekao je da će se u sklopu razmjene repatrirati i posmrtni ostaci poginulih vojnika. Zamjenik ukrajinskog ministra vanjskih poslova kazao je da Rusija i dalje odbija ponudu za bezuvjetno primirje. O tome što sve stoji u ukrajinskim zahtjevima za Večernji list komentirao je analitičar Tonči Tadić:
"Kao prvo očito je iz ovog ukrajinskog prijedloga da Ukrajina već više od dva mjeseca inzistira na potpunom prekidu vatre na kopnu, na moru i u zraku, kao preduvjetu za ikakav mirovni sporazum, odnosno kao preduvjetu za mirovne pregovore. Nausprot tome, Rusija želi pregovore paralelno s ratovanjem. Ukrajina je zato odlučila pokazati im da i oni mogu primijeniti na Rusiji sličnu “pregovaračku taktiku”, razarajući ruske vojne baze uoči pregovora.
Drugo, vidljivo je ukrajinsko inzistiranje da Ukrajina kao neutralna država može sama odlučivati o veličini svojih oružanih snaga, odnosno da Ukrajina sama može odlučivati o statusu svoje neutralnosti ako se odluči učlaniti u NATO, kao što su o svom članstvu u NATO-u samostalno donijele odluku Finska i Švedska, ne tražeći mišljenje Rusije o tome", komentira Tadić, koji dodaje još opisuje još nekoliko značajnih točaka ukrajinskog stava:
"Treće, Ukrajina ovim dokumentom podsjeća Rusiju kako međunarodna zajednica nije priznala rusku aneksiju ukrajinskih oblasti Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporižje i Herson, pa stoga Ukrajina inzistira da status tih ukrajinskih oblasti uopće ne može biti predmet mirovnog sporazuma – jer je to međunarodno priznati ukrajinski teritorij. Na isti način su i Hrvatska i međunarodna zajednica odbijali srpske ideje o tome da tzv. Republika Srpska Krajina nije dio Hrvatske. Četvrto, Ukrajina posebno inzistira na razmjeni doslovno svih zarobljenika, a posebno na povratku više od 20.000 otete ukrajinske djece koju su Rusi oteli sa okupiranih teritorija i dodijelili obiteljima u Rusiji, radi njihove prisilne rusifikcije. Možemo samo zamisliti patnje otete ukrajinske djece. Slično je postupao Treći Reich sa otetom djecom iz Poljske.
Peto, Ukrajina i sada kao i u pregovorima 2022. inzistira na međunarodnim jamstvima za provedbu bilo kojeg sporazuma s Rusijom. Naime, od početka sukoba Ukrajine i Rusije u 2014. održano je više od 20 mirovnih pregovora, a svi su propali radi ruskog kršenja dogovortenog, odnosno radi nepostojanja jamstava provedbe mirovnog sporazuma", zaključuje Tadić.
A što je to sve ukrajinska strana tražila, objavio je ranije Reuters u detaljnom popisu koji objavljujemo u cijelosti: Ukrajinski prijedlog Okvira za pregovore između Ukrajine i Rusije
I. Ključna načela Sporazuma i pregovaračkog procesa
* Potpuno i bezuvjetno primirje u zraku, na kopnu i na moru kao nužna pozadina i preduvjet za mirovne pregovore.
* Mjere izgradnje povjerenja – rješavanje humanitarnih pitanja: bezuvjetno vraćanje sve deportirane i ilegalno raseljene ukrajinske djece. Razmjena svih zatvorenika (načelo „svi za sve“). Oslobađanje svih civilnih talaca od strane Rusije.
* Neponavljanje agresije: Cilj pregovora je vratiti trajnu osnovu za trajni mir i sigurnost te osigurati da se agresija ne ponovi.
* Sigurnosna jamstva i angažman međunarodne zajednice: Ukrajina mora dobiti snažna sigurnosna jamstva. Stranke će pozvati međunarodnu zajednicu da sudjeluje u pregovorima i pruži jamstva kako bi se osigurala provedba sporazuma.
* Suverenitet: Ukrajina nije prisiljena biti neutralna. Može odabrati biti dio euroatlantske zajednice i kretati se prema članstvu u EU. Članstvo Ukrajine u NATO-u ovisi o konsenzusu unutar Saveza. Ne smiju se nametati nikakva ograničenja na broj, razmještaj ili druge parametre Oružanih snaga Ukrajine, kao ni na razmještaj trupa prijateljskih stranih država na teritoriju Ukrajine.
* Teritorijalna pitanja: Teritorijalne dobitke koje je Rusija ostvarila od veljače 2014. međunarodna zajednica ne priznaje. Linija kontakta je početna točka za pregovore. Teritorijalna pitanja raspravljaju se tek nakon potpunog i bezuvjetnog prekida vatre.
* Sankcije: Neke sankcije mogu se ukinuti Rusiji, ali u fazama i samo postupno, s mehanizmom za ponovno pokretanje sankcija ako je potrebno (snapback). Zamrznuta ruska suverena imovina koristi se za obnovu ili ostaje zamrznuta dok se ne isplate reparacije.
* Provedba: Dogovoriti se o jasnom, uravnoteženom i ostvarivom planu za provedbu i provedbu sporazuma.
II. Sljedeći korak – dogovor o prekidu vatre i dnevnom redu sastanka čelnika
* Nakon sastanka u Istanbulu, strane nastavljaju razgovore koji će se usredotočiti na: (1) potpuno i bezuvjetno prekid vatre: njegove
modalitete i praćenje; (2) mjere izgradnje povjerenja; (3)
priprema, dogovor o dnevnom redu i strukturi budućih pregovora čelnika o ključnim temama.
* Pregovori koji će se održati uz sudjelovanje SAD-a i Europe.
III. Prekid vatre
* Potpuni i bezuvjetni prekid vatre u zraku, na kopnu i na moru najmanje 30 dana (s mogućnošću produženja svakih 30 dana) kao nužna pozadina i preduvjet za mirovne pregovore.
* Praćenje prekida vatre, koje predvode SAD i podržavaju treće
zemlje.
IV. Mjere izgradnje povjerenja
* Nakon uspješne razmjene ratnih zarobljenika nakon pregovora u Istanbulu, stranke nastavljaju proces razmjene svih ratnih zarobljenika (načelo „svi za sve“).
* Sporazum o bezuvjetnom povratku od strane Ruske Federacije sve deportirane i raseljene ukrajinske djece i oslobađanju od strane Rusije svih civilnih zatvorenika. Ove mjere trebale bi uključivati sve kategorije osoba na popisu, počevši od veljače 2014.
V. Sastanak čelnika
* Čelnici Ukrajine i Rusije sastaju se kako bi se dogovorili o ključnim aspektima konačnog mirovnog rješenja.
* Ključne teme mirovnog sporazuma o kojima će se čelnici dogovoriti:
1) Trajni i potpuni prekid neprijateljstava: uvjeti, praćenje, sankcije za kršenja
2) Sigurnosna jamstva i neponavljanje agresije
3) Teritorijalna pitanja
4) Gospodarstvo, odšteta, obnova
5) Kazne za kršenje sporazuma