Uvjeti ruskog predsjednika Vladimira Putina za okončanje rata u Ukrajini sadrže zahtjev da se zapadni čelnici pismeno obvežu da će zaustaviti širenje NATO-a prema istoku i ukinuti dio sankcija Rusiji, prema tri ruska izvora upoznata s pregovorima. Američki predsjednik Donald Trump više puta je rekao da želi okončati najsmrtonosniji europski sukob od Drugog svjetskog rata te je posljednjih dana pokazao sve veću frustraciju Putinom, upozorivši u utorak da se ruski čelnik "igra s vatrom" pošto odbija sudjelovati u pregovorima o prekidu vatre s Kijevom dok njegove snage postižu napredak na bojnom polju.
Nakon što je prošlog tjedna više od dva sata razgovarao s Trumpom, Putin je rekao da je pristao surađivati s Ukrajinom na memorandumu kojim bi se utvrdile konture mirovnog sporazuma, uključujući i vremenski okvir prekida vatre. Rusija je navela da trenutačno izrađuje svoju verziju memoranduma i ne može procijeniti koliko će to trajati.
Kijev i europske vlade optužile su Moskvu da odugovlači dok njezine snage napreduju u istočnoj Ukrajini. "Putin je spreman sklopiti mir, ali ne pod svaku cijenu", rekao je jedan visokopozicionirani ruski izvor upoznat s razmišljanjima na najvišoj razini u Kremlju. Izvor je govorio pod uvjetom anonimnosti. Tri ruska izvora rekla su da Putin želi "pismeno" obećanje najvećih zapadnih sila da se NATO savez, predvođen SAD-om, neće širiti prema istoku, što je blaži izraz za ono što Rusija želi - formalno isključivanje članstva Ukrajine, Gruzije i Moldavije te drugih bivših sovjetskih republika.
Rusija također traži da Ukrajina bude neutralna, da se ukinu neke zapadne sankcije, riješi pitanje zamrznute ruske suverene imovine na Zapadu i zaštite govornici ruskog jezika u Ukrajini, rekla su tri izvora. Prvi izvor je rekao da će, ako Putin shvati da ne može postići mirovni sporazum pod svojim uvjetima, pokušati vojnim pobjedama pokazati Ukrajincima i Europljanima da će "mir u budućnosti biti još bolniji".
Naime, Rusija je Ukrajini predložila konkretan datum i lokaciju za novi krug pregovora o mogućem rješenju sukoba, izjavio je predsjednički izaslanik Vladimir Medinski. Kako je rekao, Moskva očekuje odgovor Kijeva što je prije moguće, a potvrdio je i da je o tome telefonski razgovarao s ukrajinskim ministrom obrane Rustemom Umerovim. Iako još nije službeno potvrđeno gdje bi se razgovori održali, Kremlj je ranije tijekom dana spomenuo Istanbul kao potencijalnu lokaciju. Vatikan je, s druge strane, isključen kao opcija, unatoč papinim prijedlozima da bude domaćin, prenosi Sky News.
Oglasio se u međuvremenu i američi predsjednik Donald Trump, koji je upravo rekao da "ne može reći" želi li Vladimir Putin okončati rat - ali da će saznati za otprilike dva tjedna. "Otkrit ćemo hoće li nas on nagovarati ili ne, a ako hoće, reagirat ćemo malo drugačije", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.
Također je "razočaran" onim što se dogodilo u Ukrajini, ponavljajući svoje nedavne kritike nakon raširenih ruskih napada tijekom vikenda. Na pitanje zašto nije uveo sankcije Rusiji, rekao je da ne želi "upropastiti" šanse za mirovni sporazum - dodajući da će se sjesti s Volodimirom Zelenskim i Putinom, ako bude potrebno.
Istovremeno, iz Rusije stižu žestoke reakcije na najavu Njemačke da će podržati proizvodnju raketa dugog dometa u Ukrajini. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da takav potez jasno pokazuje da je Berlin postao aktivni sudionik sukoba. U razgovoru za državnu televiziju optužio je Njemačku da dodatno pogoršava situaciju, dodavši kako se nada da će "odgovorni političari" u Berlinu "shvatiti ozbiljnost situacije" i "zaustaviti ovo ludilo".
Lavrov je također izjavio da je Moskva predložila održavanje sljedećih pregovora s Ukrajinom 2. lipnja, a prema ruskim medijima, Istanbul je navodno ponuđen kao domaćin tog susreta.
Ruska novinska agencija Tass izvijestila je da je Lavrov tijekom današnje konferencije za novinare rekao da se moraju riješiti "korijenski uzroci" sukoba, koji je započela Rusija. Tvrdio je da je sukob izazvao NATO-ov "agresivni istok" i rekao da Rusija zahtijeva neutralnost Ukrajine u svim pregovorima. Ukrajina se već dugo bori za članstvo u NATO-u. Moskva također želi da se okupirani Krim prizna kao ruski, no Kijev je odbio pregovarati o tome.
Otvori KEKS Pay
