Počeli su u Teheranu, na tržnicama, i proširili se zemljom, u Isfahan, Shiraz, Mashhad... U Iranu ne jenjavaju prosvjedi, najveći od 2022., pokrenuti prije nekoliko dana zbog ogromne inflacije, divljanja cijena hrane i drastičnog pada iranskog rijala. Državni mediji priopćili su da je jedan pripadnik sigurnosnih snaga ubijen, a da je 13 ranjeno u zapadnom Lorestanu. Pad iranske valute doveo je do ekonomske krize, pa je narod izašao na ulice. Među prvima su se pobunili trgovci, a s bazara i trgovima demonstracije su se proširile na sveučilišta. Na transparentima koje su nosili prosvjednici vidjeli su se i napisi protiv diktature Alija Hamneija, a pozivalo se i na rušenje vlade.
Inflacija je u toj zemlji porasla na 48,6 posto u listopadu i spustila se na još uvijek ogromnih 42,2 posto u prosincu. Cijene hrane porasle su za 72 posto, a zdravstvenih i medicinskih proizvoda za 50 u odnosu na prethodnu godinu. Iranski rijal pao je na rekordno niskih 1,45 milijuna za jedan američki dolar. Problemi s valutom traju već nekoliko godina, no eskalirala je lani, uz ostalo i zbog kratkog sukoba s Izraelom i obnovljenih sankcija UN-a vezanih uz nuklearno oružje. Valja podsjetiti da je SAD ponovno uveo sankcije 2018. godine, kada se predsjednik Donald Trump povukao iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu.
Osim inflacije i devalvacije rijala, dolazilo je i do prekida u opskrbi električnom energijom i plinom, pa se predsjednik Masoud Pezeshkian javno ispričao. Snimke s teheranskog Velikog bazara pokazuju ogorčene trgovce koji su prvi organizirali štrajkove tražeći da vlada reagira na krizu. Snimke su pokazale i da je vlada na njih poslala policiju koja ih je rastjerivala suzavcem. Ekonomski analitičari ističu da je na probleme u Iranu utjecao i pad globalnog utjecaja, poput raspada Ba'athističke Sirije i pada Assadovog režima, glavnog iranskog saveznika.
Na unutarnjem planu, zabrinutost među građanima izazvala je i najava o povećanju poreza od 21. ožujka. Neke agencije navode i da je nezadovoljstvo u Iranu uzrokovano i političkom korupcijom. Analitičari nabrajaju lošu vladinu monetarnu i fiskalnu politiku, loše ekonomsko upravljanje, kronične proračunske deficite i nastavak međunarodnih sankcija kao ključne čimbenike koji su doprinijeli neredima.
Predsjednik Pezeshkian pozvao je na jedinstvo nakon što se jučer sigurnosne snage u južnoj pokrajini Fars otvorile vatru na prosvjednike koji su pokušali provaliti u zgradu lokalne samouprave. Na poslovnom forumu u Teheranu predsjednik Pezeshkian nije isključio i stranu umiješanost u nerede, govoreći o "vanjskim pritiscima". - Neprijatelj najviše nada polaže u to da nas sruši ekonomskim pritiskom - rekao je.