Ruski špijuni pretvorili su nekretnine diljem zapadne Europe u mrežu 'trojanskih konja' osmišljenih za pokretanje koordinirane sabotaže, upozorili su obavještajni dužnosnici. Iskorištavajući slabe pravne okvire, sumnja se da tajne ruske jedinice kupuju osjetljive nekretnine u blizini vojnih i civilnih lokacija u najmanje dvanaest europskih zemalja. U namjeri da eskaliraju svoj "hibridni rat" protiv Zapada, ruske obavještajne agencije navodno imaju ljetnikovce, vikendice, skladišta, napuštene škole, gradske stanove, pa čak i cijele otoke s namjerom da ih koriste kao lansirne rampe za koordinirani nadzor, sabotaže i tajne napade.
Aktivni i bivši časnici triju europskih obavještajnih agencija izjavili su za The Telegraph kako se boje da Rusija možda već ima eksploziv, dronove, oružje i tajne operativce na nekim od lokacija, spremne za aktiviranje u krizi. Umjesto pokretanja konvencionalnog vojnog napada, obavještajni dužnosnici kažu da bi Kremlj mogao pokušati testirati odlučnost NATO-a u "sivoj zoni", organizirajući napade većih razmjera kako bi paralizirao prometne, komunikacijske i energetske mreže, istodobno komplicirajući svako pozivanje na klauzulu o kolektivnoj obrani saveza iz članka 5.
Blaise Metreweli, nova šefica MI6-a, iskoristila je svoj prvi govor na čelu kako bi upozorila da Britanija sada „djeluje u prostoru između mira i rata“. "Rusija nas testira u sivoj zoni taktikama koje su tik ispod praga rata“, rekla je gđa Metreweli u prosincu.
Volodimir Zelenski upozorio je tijekom vikenda da je Vladimir Putin već započeo Treći svjetski rat protiv Zapada. Moskva se sumnjiči da koristi špijunske brodove i plovila tajne flote za prethodno pozicioniranje senzora i daljinsko detoniranje eksploziva u blizini podmorskih kabela u britanskim vodama i drugdje. Dužnosnici vjeruju da Rusija stjecanjem imovine u blizini vojnih baza ili vitalne civilne infrastrukture možda provodi sličnu strategiju na kopnu. "Kritična nacionalna infrastruktura izrazito je ranjiva na zlonamjerne državne aktivnosti", rekao je jedan obavještajni dužnosnik. "Dopuštanje ruskim državljanima da uglavnom nesmetano ulažu u strateške nekretnine značajan je vektor prijetnje kojem se hitno treba pozabaviti", dodao je. Britanija se smatra ranjivom na takav napad. Iako su istražene sumnjive akvizicije nekretnina u blizini sjedišta MI6 u Vauxhallu, središnjem Londonu, i američkog veleposlanstva u Nine Elmsu, sigurnosni stručnjaci i neki političari strahuju da je Rusija možda stekla ili će pokušati steći udaljene nekretnine s pogledom na podmorničku bazu Trident u Faslaneu u zapadnoj Škotskoj ili podmorske točke za slijetanje kabela na Shetlandskim otocima. Postoje i strahovi da su Rusi mogli kupiti kuće oko RAF-a Akrotiri na Cipru.
Europskim državama sada se savjetuje da slijede primjer Finske, koja je u srpnju uvela gotovo potpunu zabranu kupnje nekretnina Rusima i Bjelorusima, što je izazvalo lančanu reakciju u baltičkim državama koje su usvojile slično zakonodavstvo. Međutim, malo je drugih europskih zemalja otišlo tako daleko, a postoji zabrinutost da je Britanija i dalje ranjiva zbog rupa u zakonu o vlasništvu, čak i nakon pooštravanja pravila o otkrivanju podataka. Od invazije na Ukrajinu 2022. godine dužnosnici kažu da je Rusija počela pretvarati stotine, možda tisuće, inače neuglednih zgrada diljem Europe u postaje za prisluškivanje, sigurne kuće i potencijalna skladišta oružja.
Neki su otvoreno u vlasništvu ruske države, iako su namijenjeni za navodno dobroćudne svrhe. Zapadne vlade počele su zatvarati nekoliko njih. Poljska je prošlog studenog zatvorila ruski konzulat u Gdanjsku, dok je Britanija prethodne godine oduzela diplomatski status imanju u ruskom vlasništvu u Istočnom Sussexu nakon što su susjedi prijavili da su s imanja raspoređeni nadzorni dronovi. Latvija je zatvorila odmarališta iz sovjetskog doba duž baltičke obale zbog straha da bi se mogla koristiti kao baza za tajne operacije.
Teže je pratiti daleko veći broj nekretnina u vlasništvu ruskih pojedinaca i tvrtki. Ruska pravoslavna crkva, koju zapadne obavještajne agencije dugo smatraju blisko povezanom s Kremljem, stekla je nekretnine u blizini pomorskih baza i radarskih instalacija u Norveškoj i Švedskoj, što izaziva sigurnosne zabrinutosti. U Norveškoj, s pogledom na pomorsku bazu Haakonsvern u Bergenu, nalazi se molitvenik Søreide, koji je ruska pravoslavna kongregacija kupila 2017. godine. Dužnosnici su tada upozoravali da Rusi odande mogu ometati signale i kontrolirati dronove, kao i ugostiti Ruse koji bi željeli mapirati područje.
U švedskom gradu Västeråsu crkva, okružena ogradom i videonadzorom, izgrađena je 2023. godine u blizini strateški važne zračne luke, a švedska obavještajna služba naknadno ju je procijenila kao potencijalnu platformu za špijunažu. Svećenik koji nadgleda crkvu primio je medalju od SVR-a, glavne ruske civilne vanjske obavještajne službe, rekli su dužnosnici. "Više od desetljeća ruski subjekti sustavno su kupovali nekretnine u Finskoj, Švedskoj i Norveškoj u neposrednoj blizini vojnih baza, luka i strateških opskrbnih linija“, rekao je Charlie Edwards, viši suradnik za strategiju i nacionalnu sigurnost na Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.
Izvan nordijske regije, europske obavještajne agencije uočile su akvizicije povezane s Rusijom u blizini pomorskih baza i strateških plovnih putova na Siciliji, Kreti i kontinentalnoj Grčkoj, kao i blizu osjetljivih lokacija u Londonu, Parizu i Ženevi. Preuzimanje gradskih stanova radi potkopavanja neprijateljskih država taktika je hladnog rata, primijetio je finski istraživač Charly Salonius-Pasternak, . "Sovjetski Savez posjedovao je niz stanova u Helsinkiju za sve svrhe, od špijunaže i zamki za prisluškivanje do skrivanja oružja kako bi se omogućilo brže preuzimanje grada", rekao je.
Švicarska se pojavljuje kao posebna briga. Obavještajni dužnosnici kažu da su ruski operativci koristili nekretnine u blizini saveznog instituta za kemijsku zaštitu koji je istraživao trovanja u Salisburyju kako bi presreli Wi-Fi mreže i pratili stručnjake za oružje. Također je zabilježen porast ruskih kupnji u selima, blizu Ženeve, što izaziva strah od potencijalne sabotaže dalekovoda i podatkovnih kabela.
Sigurnosne agencije kažu da postoji sve više dokaza da Kina provodi sličnu, iako ograničeniju strategiju. "Rusija to radi već neko vrijeme, ali nije samo Rusija", rekla je Minna Ålander iz Stockholmskog centra za istočnoeuropske studije, navodeći kinesku kupnju hotela u blizini osjetljive vojne infrastrukture, uključujući zračnu bazu u Švicarskoj koja će primiti borbene zrakoplove F-35. Pod pritiskom SAD-a, švicarska vojska stekla je nekretninu 2024. godine.
Kineski ciljevi, kažu dužnosnici, više su usmjereni na dugoročni nadzor. Pozicioniranjem u blizini optičkih ruta, podatkovnih centara i komunikacijskih čvorova, Peking sada namjerava prikupljati šifrirane podatke uz pretpostavku da bi neki od njih mogli postati čitljivi u budućnosti kako računalna tehnologija napreduje. Ruske ambicije su neposrednije i opasnije. Obavještajni dužnosnici upozoravaju da se Rusija ne priprema samo za špijunažu, već i za napad, potencijalno pokrećući koordinirane napade dronovima ili sabotaže s unaprijed postavljenih objekata u budućoj krizi.
Unatoč razmjerima prijetnje, analitičari se boje da europske države ne reagiraju dovoljno brzo. Dok su Latvija, Litva i Norveška pooštrile kontrole, a Estonija planira uvesti ograničenja ovog ljeta, predložena zabrana prodaje nekretnina ruskim kupcima na razini cijelog EU prošle je godine propala zbog otpora država zabrinutih zbog ekonomskih posljedica.
Cipar je, navodno, posebno izrazio prigovore, unatoč nizu akvizicija nekretnina povezanih s Moskvom u blizini britanskih baza na otoku. "Sve dok kontraobavještajna služba ostane nacionalna, neće uspjeti odgovoriti na prijetnju koja prelazi sve nacionalne granice u Europi", rekao je jedan sigurnosni dužnosnik.