Nezaposlenost u eurozoni i Europskoj uniji bila je stabilna u ožujku, a u Hrvatskoj zadržala se osjetno ispod europskog prosjeka, pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda.
U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u ožujku 6,2 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na revidiranu vrijednost u veljači, prema izvješću statističkog ureda.
Promjena nije bilo ni na razini EU-a gdje je iznosila 5,8 posto, izračunali su statističari, izmijenivši procjenu za veljaču.
U usporedbi s ožujkom lani bila je niža za 0,3 postotna boda u eurozoni i za 0,2 postotna boda u EU.
Eurostat procjenjuje da je u EU u ožujku bez posla bilo približno 12,9 milijuna građana, od čega njih oko 10,8 milijuna u eurozoni.
Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u ožujku porastao za 83 tisuće, a u EU za 74 tisuće. U odnosu na isti mjesec lani bio je pak manji za 288 tisuća u eurozoni i za 340 tisuća na razini Unije.
Dvoznamenkasta samo Španjolska
Španjolska je i u ožujku jedina bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 10,9 posto.
Finska i Grčka probile su se na drugo i treće mjesto sa stopama nezaposlenosti od 9,1 odnosno 9,0 posto. Slijedi Švedska gdje je iznosila 8,8 posto.
U Hrvatskoj je u ožujku stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom iznosila 4,5 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na revidiranu vrijednost u veljači. Prva procjena bila je pokazivala stopu nezaposlenosti od 4,6 posto.
Bez posla je u Hrvatskoj u trećem ovogodišnjem mjesecu bilo 80 tisuća građana, kao i mjesec dana ranije. U odnosu na ožujak 2024. broj nezaposlenih smanjio se za 14 tisuća, prema Eurostatovim tablicama.
Najbliža je Hrvatskoj i u ožujku bila Mađarska sa stopom nezaposlenosti od 4,2 posto.
Daleko najnižu stopu nezaposlenosti bilježila je Češka, od 2,6 posto. U stopu ju prate Poljska i Malta gdje je iznosila 2,7 odnosno 2,8 posto.
Skroman pomak
U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u ožujku 14,2 posto i bila je za 0,1 postotni bod niža u odnosu na revidiranu vrijednost u veljači.
Isti pad u odnosu na revidiranu vrijednost u prethodnom mjesecu bilježila je i na razini EU-a, kliznuvši na 14,5 posto.
U usporedbi s istim mjesecom 2024. godine bila je na oba područja niža za 0,3 postotna boda.
Statističari procjenjuju da je u EU u ožujku bez posla bilo približno 2,8 milijuna mladih, od čega njih gotovo 2,3 milijuna u eurozoni. Na mjesečnoj razini njihov broj smanjen je za 19 tisuća na području primjene zajedničke europske valute i za 25 tisuća na razini Unije.
U usporedbi s istim mjesecom 2024. godine broj nezaposlenih mladih smanjio se u eurozoni za 43 tisuće i za 63 tisuće u EU.
Dvoznamenkasta većina
I u ožujku daleko najvišu stopu nezaposlenosti među mladima bilježila je Španjolska, od 26,6 posto.
U stopu ju prati Grčka gdje je iznosila 25,2 posto, a blizu je i Švedska s 23,8 posto.
Samo pet zemalja bilježilo je jednoznamenkaste stope nezaposlenosti među mladima, a daleko je najniža ponovo bila u Njemačkoj gdje je iznosila 6,5 posto.
Slijede Malta i Nizozemska gdje je iznosila 7,7 odnosno 8,9 posto.
Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija objavljuju tromjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.
U prvom tromjesečju Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 16,1 posto, nižu za 0,1 postotni bod nego u prethodna tri mjeseca. Bez posla je u prva tri ovogodišnja mjeseca bilo 19 tisuća mladih, kao i u razdoblju od listopada do prosinca lani, potvrdio je Eurostat važeću procjenu.