Arbitraža protiv MOL-a

Nakon odluke američkog suca Hrvatska mora platiti 236 milijuna dolara

Foto: pixsell
Nakon odluke američkog suca Hrvatska mora platiti 236 milijuna dolara
10.03.2026.
u 06:59
Sudac Amir H. Ali i prije 11 mjeseci je odbio prigovore Hrvatske na odluku Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova ICSID iz 2022. a sada nije prihvatio niti neke nove argumente
Pogledaj originalni članak

Sudac Amir H. Ali Okružnog suda države Kolumbije Sjedinjenih Država, okružni sudovi dio su saveznog pravosudnog sustava, donio je negativno mišljenje na žalbu Hrvatske protiv ranije odluke američkog pravosuđa prema kojoj se odbija žalba na odluku da Hrvatska nije poštovala odredbe ugovora o plinskom poslovanju sklopljenog s MOL-om.

Višegodišnji spor počeo je pri Komisijom Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo, UNCITRAL, i to krajem 2016. što je Hrvaska izgubila, da bi onda MOL pokrenuo arbitražu pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova, ICSID, sa sjedištem u Washingtonu gdje je i Okružni sud s kojeg dolazi ova zadnja odluka pa je za istu i nadležan.

Isti ovaj sudac već je prije 11 mjeseci odbio hrvatsku žalbu na odluku iz 2022. godine kojom je MOL-u dodijeljeno 183,94 milijuna dolara. Tada se zbog troškova arbitraže i kamata suma koju je Hrvatska trebala platiti popela na 200 milijuna da bi nakon ove nove odluke suca Alija došla i do 236 milijuna dolara.

Tekst o ovoj odluci već su objavila i dva američka pravosudna portala. Kako stoji, sudac Ali je u pisanom mišljenju donio odluku za MOL, odbacivši argument Hrvatske da je prvotna odluka neprovediva jer je njezin sporazum o arbitraži u sporu, sadržan u Ugovoru o energetskoj povelji, nevažeći prema pravu Europske unije. Jer, Hrvatska se u svojoj žalbi na odluku pozivala na to kako je Europski sud pravde, najviše pravosudno tijelo EU, proglasio arbitražnu klauzulu Ugovora o energetskoj zajednici nevažećom za sporove unutar EU.

To je značilo da sud Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova nije nadležan za donošenje odluke. No sudac Ali rekao je da je već u ranijoj odluci odbacio taj argument. Štoviše, pitanje je "u potpunosti i pravedno raspravljeno" pred sudom, koji ga je odbacio, napisao je u odluci koja je objavljena na stranicama Okružnog suda 6. ožujka. Hrvatska je strana imala još jedan argument a to je da je odluka suda o nadležnosti "nematerijalna" i stoga nema pravo na puno povjerenje i pravomoćnost. Ovaj argument je sudac Ali proglasio naprosto besmislenim.

- Ne bi puno značilo dati novčanoj odšteti puno povjerenje i kredibilitet ako bi sud mogao odbiti izvršenje na temelju neslaganja s prethodnom odlukom suda. Naprotiv, sudovi moraju 'priznati odluku donesenu u skladu s Konvencijom ICSID-a kao obvezujuću i provesti novčane obveze nametnute tom odlukom' i 'nije im dopušteno ispitivati meritornost ICSID-ove odluke, njezinu usklađenost s međunarodnim pravom ili nadležnost ICSID suda za donošenje odluke, napisao je u svojem obrazloženju sudac. Američki su pravosudni portali dobro upućeni u ovaj slučaj.

Podsjećaju kako se u MOL-ovoj tužbi navodi da je temeljni spor nastao zbog privatizacije bivše državne energetske tvrtke INA-Industrija Nafte d.d. MOL je 2003. godine dobio pravo na stjecanje 25 posto plus jedne dionice INA-e s ponudom od 505 milijuna dolara. Mađarska tvrtka kasnije je povećala svoj udio na 47,16 posto, podsjeća se dalje, postavši najveći dioničar INA-e, prema tužbi. U međuvremenu, Hrvatska je držala 44,85 posto, što je čini sljedećim najvećim dioničarom INA-e. MOL i Hrvatska su potom potpisali sporazum kojim je MOL-u dodijeljena upravljačka kontrola nad INA-om, navodi se u tužbi. Zasebni sporazum, poznat kao GMA, omogućio je da se Inino poslovanje skladištenja plina i poslovanje trgovine plinom odvoje u zasebne podružnice i prenesu u Hrvatsku.

No, taj sporazum nikada nije konačan, rekao je MOL sudu, dodajući da je Hrvatska također prekršila razne druge obveze koje je preuzela u vezi s liberalizacijom hrvatskog tržišta plina. MOL je pokrenuo arbitražu 2013. godine, koja je trajala gotovo desetljeće, presuda je donesena u srpnju 2022. godine te je jednoglasno odbačen hrvatski argument da je MOL podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi 2009. godine osigurao izmjenu ugovora s INA-om. Stranke u postupku sudac Ali ovim je rješenjem obvezao na podnošenje zajedničkog prijedloga konačne presude do 19. ožujka 2026. No, kao rezultat toga, arbitražna odluka sada je provediva u Sjedinjenim Državama, što MOL-u omogućuje da započne postupak ovrhe i povrata imovine ako Hrvatska ne plati.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.