Brzo jačanje klimatskog fenomena El Nino moglo bi do kraja 2027. dodatnih 50 milijuna ljudi gurnuti u akutnu glad, upozorava Svjetski program za hranu Ujedinjenih naroda (WFP).
To bi se dogodilo uz stotine milijuna ljudi koji se već suočavaju s ozbiljnom nestašicom hrane zbog višegodišnjih suša u dijelovima Afrike i rasta cijena hrane izazvanog ratom u Iranu.
Čak i ako El Nino bude slabiji nego što predviđaju pojedini modeli, mogao bi povećati broj ljudi u akutnoj nesigurnosti u opskrbi hranom za više od petine u odnosu na sadašnjih 225 milijuna ljudi u 45 zemalja koje WFP prati.
Super El Nino donosi najtopliju godinu ikad
Prema analizi UN-a, najteže će biti pogođene zemlje Srednje i Južne Amerike, Kariba te južne Afrike. U južnoj i jugoistočnoj Aziji očekuje se manje oborina od uobičajenih, što bi moglo ozbiljno pogoditi poljoprivredu i prinose.
Ovogodišnji El Nino, klimatski fenomen koji se razvija svakih nekoliko godina u Tihom oceanu i mijenja obrasce oborina diljem svijeta, razvija se u jedan od najsnažnijih u posljednjih najmanje 70 godina. Neki ga već nazivaju "super El Ninom", iako taj naziv nije službeno prihvaćen.
Znanstvenici ističu da klimatske promjene dodatno pojačavaju njegov intenzitet i posljedice. Ranije ove godine upozorili su da bi snažan El Niño, u kombinaciji s globalnim zatopljenjem, mogao dovesti do najtoplije godine otkad postoje mjerenja, bilo ove ili, vjerojatnije, 2027. godine.
Dok su privatne analitičke kuće već upozoravale na mogući rast cijena hrane zbog El Nina, izvješće WFP-a prvo je koje detaljno procjenjuje njegov utjecaj na globalnu glad. Organizacija planira ublažiti posljedice sustavima ranog upozoravanja i preventivnim humanitarnim mjerama, za što je predviđeno najmanje 80 milijuna dolara.
Ipak, posljedice bi mogle biti dugotrajne jer će mnogim poljoprivrednicima trebati više od jedne sezone da iscrpe zalihe hrane. Primjerice, u južnoj Africi glavna poljoprivredna sezona traje od listopada ove godine do ožujka 2027., no najteže posljedice očekuju se tek devet mjeseci kasnije, tijekom razdoblja između dvije žetve, piše The Guardian.
"Najveći utjecaj na sigurnost opskrbe hranom u južnoj Africi osjetit će se tijekom razdoblja između žetvi 2027. i 2028.", rekao je Richard Choularton, direktor WFP-ove službe za klimu i otpornost.
Rast cijena hrane
Poljoprivrednicima bi djelomično mogla pomoći činjenica da je prošlogodišnja žetva bila iznadprosječno dobra. Krajem 2025. cijene hrane bile su relativno povoljne, iako su na njih već počele utjecati posljedice rata na Bliskom istoku, rekao je Jean-Martin Bauer, direktor WFP-a za sigurnost opskrbe hranom.
Tijekom snažnog El Nina 2015. i 2016. godine između 60 i 100 milijuna ljudi suočilo se s akutnom nesigurnošću u opskrbi hranom. WFP tada još nije provodio sadašnje preventivne mjere, zbog čega stručnjaci vjeruju da bi ovoga puta posljedice mogle biti nešto blaže, unatoč mogućem snažnijem klimatskom fenomenu, prenosi N1.
No Choularton upozorava da su pripreme otežane zbog manjka podataka, budući da su pojedini programi prikupljanja informacija smanjeni zbog nedostatka financiranja.
"Sasvim su mogući rast cijena i otežan pristup hrani"
WFP-ova analiza obuhvaća 45 zemalja u kojima organizacija djeluje i za koje postoje pouzdane procjene sigurnosti opskrbe hranom, ali upozorava da bi posljedice mogle zahvatiti i druga područja.
Osim rizika od gladi, El Nino bi mogao potaknuti i rast cijena hrane na svjetskom tržištu. Bauer ističe da će mnogo ovisiti o odlukama velikih izvoznika hrane.
"Vrlo je važno izbjeći situaciju u kojoj velike zemlje zaustavljaju izvoz hrane. Na regionalnoj razini sasvim su mogući rast cijena i otežan pristup hrani", upozorio je.
Na posljedice ekstremnih vrućina i manjka oborina već upozoravaju i poljoprivrednici u Ujedinjenom Kraljevstvu i ostatku Europe, gdje trgovci očekuju rast cijena hrane zbog slabijih ovogodišnjih prinosa.