Umjesto da traži od brodova da se i dalje bore s burnim vodama kod poluotoka Stada, bogata zemlja planira iskopati tunel za brodove u punoj veličini kroz čvrstu stijenu i osigurati plovilima sigurniji put zaobilazeći jedno od svojih najstrašnijih uskih grla na obali.
Tunel za brodove Stad protezat će se 1,7 km kroz planinu, odnosno otprilike 2 km kada se uključe ulazna područja. Kystverket, Norveška obalna uprava, navodi kako je AF Gruppen dobio ugovor o projektiranju i izgradnji, a glavni radovi planirani su za početak 2027. godine.
Stadhavetsko more nije samo još jedna gruba točka na karti. Kystverket ga opisuje kao najizloženiji i najopasniji dio vode duž norveške obale, a cijela bit projekta jest učiniti prolaz kroz Stad sigurnijim.
Projektni materijal upućuje na svjetionik Krakenes, južno od Stada, kao norvešku meteorološku stanicu s najviše olujnih dana. Za kapetane to može značiti čekanje na sidru mirnijeg mora, što je pomorska verzija prometne gužve, samo hladnija, bučnija i mnogo opasnija, piše CNN, prenosi N1.
Napravljeno za prave brodove
Ovo nije mali kanal za brodove za razonodu. Tunel je planiran tako da bude dug 50 metara od podnožja do stropa i širok 33 metra, s također 33 metra razmaka između površine mora i krova, priopćeno je iz Kystverketa.
To ga čini dovoljno velikim za plovila veličine norveških obalnih brodova Hurtigruten i Kystruten. To također učinkovito znači da bi trajekti, teretni brodovi, ribarski brodovi i neki kruzeri mogli proći kroz planinu umjesto da zaobilaze izloženi rt.
Tunelom će se upravljati više kao kontroliranim zračnim koridorom nego kao slobodnim plovnim putem. Kystverket navodi da će plovila vjerojatno dobivati vremenske slotove od službe za plovidbu, dok će standardna crvena i bijela svjetla obavještavati posade kada mogu ući.
Losos i lanci opskrbe
Najljudskiji dio priče možda je riba. Svježi morski plodovi ne mare za oluje, rasporede ili političke rasprave i upravo je to razlog zašto je norveška industrija lososa tako pažljivo pratila ovaj projekt.
"Ako ćemo izvoziti losos iz Trondelaga na kontinent, ne možemo riskirati da losos ostane zaglavljen u Stadu zbog lošeg vremena", rekao je Tore O. Sandvik, načelnik okruga Trondelag. Našalio se da bi riba mogla stići kao rakfisk, fermentirana norveška riba, umjesto kao suši ako kašnjenja postanu preduga.
Zagovornici tunela također vide širu transportnu ulogu. U projektnim materijalima se navodi da bi sigurnije i redovitije morske rute mogle premjestiti više tereta s preopterećenih cesta i željezničkih pruga, a istodobno poboljšati vrijeme isporuke za ribarstvo, akvakulturu, teretni i obalni putnički promet.
Gorivo i emisije
Postoji i ekološki argument, iako on ovisi o veličini plovila i uvjetima. Projektni materijali koji se pozivaju na izvješće Rolls-Royce Marinea kažu da bi simulirana ruta tunela mogla smanjiti potrošnju goriva i emisije ugljičnog dioksida za čak 60% za brodove duljine oko 131 stopu te za oko 30% za brodove duljine 459 stopa pod normalnim zimskim uvjetima valova.
To ne znači da će svako putovanje uštedjeti toliko. Međutim, čak i manje smanjenje može biti važno kada brodovi sagorijevaju gorivo dok čekaju, preusmjeravaju se ili se probijaju kroz uzburkano more.
Na kraju krajeva, tunel pokušava pretvoriti nepredvidivi dio oceana u pouzdaniji dio infrastrukture. To je manje glamurozno od računalnih vizualizacija, ali je vjerojatno važnije.
Pitanje troškova
Ništa od ovoga nije jeftino. Norveški parlament je 19. lipnja 2026. godine odobrio revidirani okvir troškova od 8,588 milijardi norveških kruna, što je 879 milijuna dolara prema trenutačnom srednjem tržišnom tečaju.
Ugovor o projektiranju i izgradnji dodijeljen tvrtki AF Gruppen vrijedi 573 milijuna dolara prije oporezivanja, a potpisivanje je planirano za kolovoz. Kystverket navodi da će izvođač radova biti zadužen i za detaljno projektiranje i za izgradnju.
Cijena objašnjava zašto je projekt imao takvu povijest prekida i odgoda. Radovi su obustavljeni 2025. godine zbog pritiska na proračun, a zatim su nastavljeni nakon ažuriranja proračuna i nove parlamentarne odluke.
Kako će posade to izvesti
Kystverket navodi da će se u radovima koristiti konvencionalno miniranje, s platformama za bušenje tunela i stolarskim platformama. Očekuje se da će projektom biti uklonjeno 3,9 milijuna kubnih metara čvrste stijene, što je jednako 7,1 milijunu kubnih metara minirane stijene ili otprilike 750.000 kamiona.
Ovo će manje nalikovati na kopanje podzemne željeznice, a više na izgradnju ogromne planinske špilje. Prema Kystverketovim često postavljanim pitanjima, ekipe će vjerojatno ostaviti privremene "zaustavne mehanizme za vrata" na oba kraja tijekom izgradnje kako bi tunel ostao suh prije konačnog proboja do mora.
Prilazne strukture vodit će plovila u otvore, a odbojnici unutar tunela pomoći će u apsorpciji kontakta s bokovima broda. U suštini, ideja je jednostavna. Učinite opasni dio putovanja dosadnim, na najbolji mogući način.
Što se događa sljedeće
Faza suradnje s AF Gruppenom trebala bi započeti u kolovozu, dok se očekuje da glavni građevinski radovi neće početi prije 2027. godine. Kystverket procjenjuje da će izgradnja trajati pet godina, a završetak bi trebao biti početkom 2030-ih godina, ako se rokovi održe.
Hoće li jedan tunel riješiti sve probleme na razvedenoj obali Norveške? Naravno da ne. Međutim, za posade koje se suočavaju s nemirnim morem, izvoznike koji prate rokove isporuke i obalne gradove koji se nadaju predvidljivijem transportu, siguran prolazak kroz planinu mogao bi promijeniti svakodnevni život na vrlo praktičan način.