Stanovnici Oleškija na jugu Ukrajine, grada koji je pod ruskom okupacijom od 2022. godine, ostali su bez osnovnih uvjeta za život. Nema trgovina, hrane, vode, struje ni plina, a zbog opasnosti od mina i napada dronovima sve je teže napustiti grad i potražiti pomoć. Neki stanovnici sada kuhaju korov koji pronalaze u vrtovima. „Nema hrane ovdje u gradu”, rekla je za BBC stanovnica koja je predstavljena pod imenom Halia radi vlastite sigurnosti. Kaže da sada jede samo jednom dnevno, uglavnom kruh, a ponekad ga jede s rajčicom ili medom, uz čaj.
Ljetne zalihe povrća koje su stanovnici sami uzgojili uglavnom su potrošene. Na lokalnim Telegram kanalima zato razmjenjuju informacije o tome koje je samoniklo bilje jestivo i kako ga pripremiti. Istodobno pokušavaju međusobno prodavati, mijenjati ili dijeliti ono malo hrane što im je preostalo. Prema svjedočenjima stanovnika, posljednja dostava hrane u grad stigla je još u svibnju. Trgovine više ne rade, a nema se gdje kupiti ni osnovne higijenske potrepštine ili odjeću.
Položaj Oleškija dodatno otežava činjenica da se nalazi na području uz bojišnicu, između Dnjepra i ruskih snaga. Ukrajinski položaji nalaze se s druge strane rijeke. Stanovnici su ranije odlazili u okolna mjesta po namirnice, ali takva putovanja sada nose velik rizik. Halia je za BBC ispričala da su 20. rujna muškarac i žena poginuli dok su se vraćali iz Radenska, udaljenog oko 23 kilometra, s vrećicom hrane. Zbog policijskog sata koji su uvele ruske okupacijske vlasti nisu se uspjeli na vrijeme vratiti u Oleški. Prema četiri odvojena izvora s kojima je BBC razgovarao, ubijeni su dronom.
Prije ruskog napada Oleški je brojio 24.000 stanovnika. Prema procjenama ukrajinske vlade, danas ih je u gradu i okolici ostalo tek oko 6.000, među njima i 200 djece. Mještani tvrde da djeca koja su ostala u tom području pate zbog pothranjenosti i nedostatka liječničke pomoći, a bez škole, kako kažu, jednostavno "nazaduju". Više njih je potvrdilo BBC-ju da u gradu radi samo jedna bolnica, i to tek nekoliko dana u tjednu, uglavnom za hitne amputacije. Ukrajina je pokušavala dopremiti pomoć u to područje, no posljednjih mjeseci u tome nije uspijevala.
Kremlj je ranije ovog tjedna priznao da je situacija u Oleškiju "kritična" te da postoje "problemi s opskrbom hranom i lijekovima", no tvrdi da ruska vojska radi na njihovu rješavanju, dok istodobno krivnju baca na Kijev. Prema riječima ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sibihe, stanovništvo živi pod "potpunom blokadom" ruskih snaga. Obraćajući se u utorak Općoj skupštini UN-a u New Yorku, Sibiha je pozvao međunarodnu zajednicu da pritisne Rusiju da dopusti ulazak humanitarne pomoći u grad.
Rat se u Oleškiju osjeti i kroz srušenu branu Nova Kahovka. Kad je u lipnju 2023. popustila, grad je ostao pod vodom, a na nekim mjestima je sezala sve do krovova kuća. Za rušenje brane Ukrajina i NATO krive Rusiju, Moskva pak tvrdi suprotno, da su krivi Ukrajinci. Grad se od toga nikad zapravo nije oporavio. Struje, plina i vode nema još od 2023.
Poseban problem predstavlja broj civila koji su poginuli u Oleškiju. Misija UN-a za praćenje ljudskih prava u Ukrajini zabilježila je ove godine izvještaje o najmanje 29 poginulih i 54 ozlijeđena civila u Oleškiju i obližnjoj Holoj Pristani, udaljenoj oko 24 kilometra. Lokalni volonteri smatraju da je broj žrtava znatno veći. Volonterka Ksenia Arkhipova, koja je iz Oleškija pobjegla u ljeto 2022., vodi vlastiti popis poginulih. Kaže da je dosad prikupila podatke o oko 1200 ljudi. BBC nije mogao neovisno potvrditi taj broj. Jedna stanovnica, koja je također govorila pod pseudonimom, ispričala je da su joj ovog ljeta oba roditelja ubijena u njihovoj kući. Prema njezinim riječima, ruski vojnici došli su u kuću kako bi je zauzeli te su ih ubili.
Dodatni problem predstavlja zbrinjavanje tijela poginulih. Stanovnici tvrde da ruske okupacijske vlasti ne dopuštaju pokapanje ljudi koji su poginuli u napadima dronovima, od mina ili u drugim nasilnim okolnostima bez obdukcije koju bi obavio ruski liječnik. Budući da takve obdukcije u Oleškiju nisu moguće, neka tijela ostaju u mrtvačnici lokalne bolnice, u kojoj nema struje, dok su druga ostavljena na ulicama. "To je alat psihološkog pritiska", kaže Ester Vrataryova, suosnivačica dobrotvorne organizacije Humanity, koja pomaže ljudima u Oleškiju i drugim ruskim okupiranim područjima Ukrajine. "Pokušaš li zakopati mrtvo tijelo, postat ćeš sljedeći", dodaje.