Taj je test, prema više izvora upoznatih s američkim procjenama, dio šireg napora da se kineski nuklearni arsenal u potpunosti transformira u tehnološki najnapredniji na svijetu, piše CNN.
Američka procjena o namjeri Kine da radikalno unaprijedi svoje nuklearno naoružanje potiče raspravu unutar obavještajne zajednice o tome je li Peking promijenio svoju nuklearnu strategiju. Ulaganje u nuklearni arsenal približava Kinu statusu ravnopravnog partnera Rusiji i SAD-u te bi joj moglo donijeti tehničke sposobnosti kakvima dvije dominantne nuklearne sile trenutno ne raspolažu, prenosi Index.
Nova generacija oružja
Prema izvorima, dokazi prikupljeni nakon događaja iz lipnja 2020. naveli su američke dužnosnike na zaključak da je test bio motiviran kineskim nastojanjem da razvije nuklearno oružje sljedeće generacije. To uključuje napore za razvoj dodatnih oružanih sustava koji mogu nositi više manjih, minijaturiziranih nuklearnih bojevih glava na jednom projektilu.
Čini se da Kina razvija i taktičko nuklearno oružje niske snage, nešto što zemlja nikada prije nije proizvodila. Takvo oružje moglo bi se koristiti protiv ciljeva bliže domovini, uključujući scenarije u kojima bi Peking odgovorio na moguću američku obranu Tajvana, dodali su izvori.
Test iz 2020. u središtu pozornosti
Kina je u lipnju 2020. tajno provela eksplozivni nuklearni test u postrojenju Lop Nur na sjeverozapadu zemlje, unatoč samonametnutom moratoriju na takve aktivnosti koji je na snazi od 1996. godine, te je planirala provesti još takvih testova, tvrde izvori i američki dužnosnici. Iako su dužnosnici State Departmenta ovog mjeseca javno objavili da se test dogodio, njegova svrha dosad nije bila otkrivena.
Pomoćnik državnog tajnika Christopher Yeaw izjavio je ovog tjedna da je događaj iz lipnja 2020. zabilježio "eksploziju" magnitude 2.75.
"Postoji vrlo mala mogućnost da je to bilo što drugo osim eksplozije, jedne jedine eksplozije", rekao je Yeaw, dodavši da podaci nisu u skladu s miniranjem ili potresom. "To je... ono što biste očekivali od nuklearnog eksplozivnog testa."
Ranije ovog mjeseca, podtajnik za kontrolu naoružanja Thomas DiNanno također je javno optužio Kinu za tajni test, sugerirajući da SAD posjeduje obavještajne podatke koji ukazuju na to da Peking planira provesti još takvih testova. "Narodnooslobodilačka vojska pokušala je prikriti testiranje zamagljivanjem nuklearnih eksplozija jer je prepoznala da ti testovi krše obveze o zabrani testiranja", izjavio je DiNanno.
Kina odbacuje optužbe
Upitan o američkim obavještajnim procjenama, glasnogovornik kineskog veleposlanstva u Washingtonu Liu Pengyu izjavio je za CNN da "Sjedinjene Države iskrivljuju i ocrnjuju kinesku nuklearnu politiku".
"Riječ je o političkoj manipulaciji s ciljem postizanja nuklearne hegemonije i izbjegavanja vlastite odgovornosti za nuklearno razoružanje", rekao je Liu. "Kina se čvrsto protivi takvim narativima.
Američke optužbe o kineskom provođenju nuklearnog testa potpuno su neutemeljene. Kina se protivi svakom pokušaju Sjedinjenih Država da izmisle izgovore za nastavak vlastitog nuklearnog testiranja."
Kasnije je ponovio da Kina "slijedi politiku 'neuporabe prva' nuklearnog oružja i nuklearnu strategiju usmjerenu na samoobranu te se pridržava svog moratorija na nuklearno testiranje".
Promjena strategije i motivacija
Kina povijesno svoje nuklearne sposobnosti smatra sredstvom samoobrane i odvraćanja. Desetljećima je imala politiku neuporabe prva, no prijedlog zemlje o globalnom upravljanju iz 2023. ne spominje tu obvezu, što je potaknulo nagađanja o promjeni stava.
Kina posjeduje nuklearni arsenal od 1964. godine i proizvodi bojeve glave brže od bilo koje druge zemlje, iako je veličina njezinog arsenala znatno manja od ruskog i američkog. Donedavno se smatralo da je kineska tehnologija znatno manje napredna, dijelom i zbog toga što je provela daleko manje testova - samo 45 - iz kojih bi mogla prikupiti podatke za modernizaciju.
Prema Jeffreyu Lewisu, stručnjaku za kontrolu naoružanja s Instituta za međunarodne studije Middlebury, "kineskim nuklearnim stručnjacima možda nedostaje povjerenja u ograničene podatke koje su prikupili".
To je, vjeruju američki dužnosnici, jedan od glavnih razloga zašto bi Kina nastavila s eksplozivnim testiranjem. "Imaju potpuno novu generaciju oružja za koju nemaju bazu podataka", rekao je jedan od izvora.
U sklopu modernizacije, Kina je intenzivno ulagala u sposobnost manevriranja i preživljavanja, strahujući da bi SAD mogao uništiti cijeli njezin arsenal prije nego što uspije uzvratiti. Američki dužnosnici također vjeruju da je Kina bila zabrinuta zbog pouzdanosti vlastitih sustava.
Vrijeme objave i diplomatski pritisak
Otkrivanje detalja o testu koji se dogodio prije gotovo šest godina dolazi u trenutku kada SAD inzistira da se Kina pridruži bilo kakvom novom sporazumu o nuklearnom naoružanju, čemu se kineski vođa Xi Jinping dosad opirao. Predsjednik Trump je također sugerirao da bi SAD mogao nastaviti s vlastitim eksplozivnim testiranjem.
Taj potez sugerira da je Trumpova administracija zabrinuta zbog javne diplomacije s Pekingom, posebno uoči predsjednikovog nadolazećeg putovanja u tu zemlju u travnju. Dužnosnici navode da je administracija odlučna uključiti Kinu u sporazum, sugerirajući da bi otkrivanje dijela onoga što SAD zna moglo prisiliti Peking na pregovore.
"Stara paradigma kontrole naoružanja se urušava dok Kina ubrzano razvija svoj nuklearni arsenal", rekao je Alex Gray, bivši šef osoblja Vijeća za nacionalnu sigurnost. "Ako ne možemo ispregovarati okvir koji obuhvaća Peking, SAD se ne treba bezumno pridržavati zastarjelih doktrina koje ne obuhvaćaju prijetnje današnjice i sutrašnjice."
Brzi rast i modernizacija Narodnooslobodilačke vojske ispunjenje su Xijevog obećanja da će najveće oružane snage na svijetu transformirati u vojsku svjetske klase. "Ovo je odraz sveobuhvatnih globalnih ambicija Kine... jedan od najjasnijih signala toga", dodao je jedan od izvora, napominjući da akcije Pekinga moraju utjecati na to kako se SAD priprema za buduće sukobe.