Europska komisija želi podići razinu pripravnosti građana za izvanredne situacije i potaknuti ih da se pripreme za prva tri dana krize, razdoblje tijekom kojeg bi mogli biti prisiljeni osloniti se sami na sebe dok nadležne službe ne organiziraju pomoć.
Nova smjernica predstavljena je u utorak na Europskom forumu civilne zaštite u Bruxellesu, a povjerenica Europske komisije za jednakost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib najavila je i uvođenje Europskog dana pripravnosti. Obilježavao bi se svakog 23. listopada, a prvo izdanje planirano je za 2027. godinu.
"Prvi sati nakon katastrofe mogu biti presudni. Svaki Europljanin trebao bi znati što učiniti, kako zaštititi svoju obitelj i kako pomoći drugima. Pripravnost počinje u našim domovima, školama i zajednicama", poručila je Lahbib.
Smjernice Europske komisije obuhvaćaju četiri područja.
Prvo se odnosi na sposobnost građana da tijekom prva 72 sata izvanredne situacije zadovolje osnovne potrebe, među ostalim uz pomoć nužnih zaliha i pripremljene torbe za hitne slučajeve. Drugo je usmjereno na obrazovanje i uključivanje pripravnosti u programe ranog i osnovnoškolskog odgoja, uz osposobljavanje nastavnika kako bi djeca od najranije dobi znala kako reagirati u kriznim situacijama. Treće područje odnosi se na osobe s invaliditetom, čije potrebe moraju biti uzete u obzir pri planiranju evakuacija, uzbunjivanja i pružanja pomoći. Četvrto se bavi komunikacijom o rizicima i prijetnjama, odnosno osiguravanjem pravodobnih, dostupnih i pouzdanih informacija prije, tijekom i nakon izvanrednih događaja. Komisija pritom naglašava da je riječ o neobvezujućim smjernicama namijenjenima državama članicama i partnerskim zemljama. Cilj je razviti kulturu pripravnosti u kojoj građani znaju kako postupiti, umjesto da se u trenutku krize prvi put susreću s osnovnim pravilima samozaštite.
Što bi svako kućanstvo trebalo imati spremno za prva tri dana krize?
Europska komisija i civilna zaštita preporučuju pripremu osnovnih zaliha koje omogućuju samostalno preživljavanje tijekom prva 72 sata, dok pomoć nadležnih službi ne postane dostupna:
Voda i hrana
Voda za piće i osnovne potrebe (najmanje 1,5 do 2 litre po osobi dnevno samo za piće, odnosno 4,5 do 6 litara za trodnevno razdoblje, uz dodatne količine za higijenu)
Trajne namirnice i konzervirana hrana
Hrana koja ne zahtijeva kuhanje
Ručni otvarač za konzerve
Lijekovi i prva pomoć
Redovita terapija i lijekovi koje svakodnevno uzimate
Flasteri, sterilne gaze i zavoji
Sredstvo za dezinfekciju rana
Osobna medicinska pomagala i rezervne naočale
Svjetlo i komunikacija
Baterijska svjetiljka
Radioaparat na baterije (za praćenje službenih obavijesti)
Rezervne baterije
Napunjena prijenosna baterija (powerbank) za mobitel
Signalna zviždaljka
Dokumenti i novac
Osobni dokumenti i njihove papirnate preslike
Gotovina (posebno sitnije novčanice)
Važni telefonski brojevi zapisani na papiru
Medicinska dokumentacija i podaci o zdravstvenim potrebama
Higijena i odjeća
Četkica i pasta za zube
Vlažne maramice i toaletni papir
Osnovne higijenske potrepštine
Zaštitne maske i dezinficijens za ruke
Rezervna topla odjeća i deka
Ostale potrepštine
Čvrsta torba ili ruksak za brzu evakuaciju
Vrećice za otpad i višenamjenska ljepljiva traka
Šibice ili upaljač
Hrana i oprema za kućne ljubimce
Obiteljski krizni plan – koraci koje treba unaprijed dogovoriti:
Unaprijed odredite točno mjesto susreta ako se članovi obitelji razdvoje u trenutku prekida komunikacija.
Zapišite sve važne kontakte na papir umjesto oslanjanja isključivo na memoriju mobitela.
Upoznajte se s evakuacijskim putovima iz zgrade/naselja i lokacijom najbližega skloništa.
Naučite sve ukućane kako i gdje se u domu isključuju glavni ventili za struju, plin i vodu.
Prilagodite popis zaliha specifičnim potrebama djece, starijih članova obitelji, osoba s invaliditetom i kućnih ljubimaca.
Izvori: Europska komisija – Smjernice za pripravnost stanovništva; Ravnateljstvo civilne zaštite RH – Komplet za preživljavanje. Popis je informativan i treba ga prilagoditi potrebama kućanstva i vrsti mogućih rizika.
Inicijativa dolazi u trenutku kada se europske države suočavaju s nizom sve učestalijih i složenijih prijetnji. Osim poplava, šumskih požara, suša i toplinskih valova, Europska komisija upozorava i na rizike povezane s ratom, kibernetičkim napadima i prekidima ključnih infrastrukturnih sustava.
Lahbib je u govoru na forumu podsjetila i na prošlogodišnji nestanak električne energije u Španjolskoj i Portugalu, kada su zbog prekida opskrbe milijuni ljudi ostali bez struje, a bolnice su se morale osloniti na generatore. Takvi događaji, upozorila je, pokazuju kako se jedna kriza može preliti na druge sektore.
"Nismo u ratu, ali nismo ni u miru. Živimo u opasnoj sivoj zoni, a ona se u tren oka može pretvoriti u crvenu", upozorila je povjerenica, ističući da pripravnost mora obuhvatiti i mogućnost oružanog sukoba na europskom tlu.
Kao jednu od važnih prekretnica u razvoju europske civilne zaštite izdvojila je rusku invaziju na Ukrajinu. Europski mehanizam civilne zaštite od početka rata poslao je u Ukrajinu gotovo 160.000 tona pomoći, od medicinske opreme do generatora, a više od 5400 pacijenata prevezeno je u europske bolnice na liječenje. Europska komisija ističe i da se broj aktivacija Mehanizma civilne zaštite posljednjih godina znatno povećao. Prošle godine aktiviran je više od 60 puta, deset puta češće nego u prvim godinama njegova djelovanja.
Europski dan pripravnosti trebao bi se obilježavati 23. listopada, na obljetnicu osnivanja Mehanizma civilne zaštite Europske unije 2001. godine. Taj mehanizam omogućuje koordinaciju pomoći među državama u slučaju katastrofa, kako unutar tako i izvan granica Unije. Komisija će o prijedlogu zajedničke deklaracije razgovarati s Europskim parlamentom, Vijećem EU-a, Europskim gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija.
Inicijativa je dio šire Strategije Unije za pripravnost, usvojene u ožujku 2025. godine, koja predviđa jačanje sposobnosti Europe da predvidi, spriječi i ublaži posljedice kriza. Temelji se na pristupu prema kojem odgovornost za sigurnost ne snose samo državne institucije i službe, nego i poduzeća, civilno društvo i sami građani. Komisija je najavila i dodatne mjere za osiguravanje neprekidnog rada nacionalnih kontaktnih točaka civilne zaštite, uključujući planove kontinuiteta rada i redovite provjere njihove spremnosti. "Cilj je osigurati da europski sustav pomoći može funkcionirati i tijekom velikih poremećaja. Pripravnost je nacionalna odgovornost i zadaća cijelog društva. Mora zaživjeti ondje gdje ljudi žive, u svakoj zajednici", poručila je Lahbib.