Park Suoyuwan u Dalianu, smješten uz obalu Žutog mora, nudi slikovit pogled na jedno od najvećih kineskih brodogradilišta. Dok mještani uživaju u piknicima i karaoke zabavama, tisućama kilometara dalje, u Washingtonu, analitičari Bijele kuće promatraju ovo središte kineske brodogradnje kao rastuću stratešku prijetnju. U posljednja dva desetljeća Kina je masovno ulagala u brodogradnju, što je rezultiralo dominacijom na globalnom tržištu. Više od 60% svjetskih narudžbi za brodove u 2025. godini otišlo je u kineska brodogradilišta. Prema Nicku Childsu, pomorskom stručnjaku iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu, kineski brodograđevni kapacitet je "200 puta veći od američkog", što je opisao kao "zapanjujuće". Ova snaga odražava se i u kineskoj mornarici, koja je s 234 ratna broda najveća na svijetu, nadmašivši američku flotu od 219 plovila. Iako SAD još uvijek ima prednost u ukupnoj tonaži i tehnološkoj sofisticiranosti, jaz se rapidno smanjuje. Kineski gospodarski uspon potaknut je morem. Sedam od deset najprometnijih svjetskih luka nalazi se u Kini, što je ključno za globalne opskrbne lance. Obalni gradovi poput Daliana napreduju zahvaljujući trgovini, dok Peking širi svoje pomorske ambicije, posebice u Južnom kineskom moru. Satelitske snimke otkrivaju značajna ulaganja u pomorske baze, poput one u Yulinu na Hainanu, gdje su izgrađena nova pristaništa za podmornice klase Jin, sposobne nositi 12 nuklearnih projektila. Osim toga, kineski društveni mediji otkrivaju razvoj novih podvodnih dronova, koji bi mogli nadzirati duboke vode i podmorske kabele bez ugrožavanja vlastitih snaga, piše BBC.
Američka mornarica, iako tehnološki naprednija, suočava se s izazovima smanjenih brodograđevnih kapaciteta. Američki predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu uredbu za revitalizaciju američke brodogradnje, ali stručnjaci poput Childsa upozoravaju da je to "vrlo težak zadatak". Između 2019. i 2023., četiri najveća kineska brodogradilišta proizvela su 39 ratnih brodova s ukupnim istisninom od 550.000 tona, što nadmašuje ukupnu tonažu britanske Kraljevske mornarice. Dok Kina ima više brodova, njezina mornarica još uvijek zaostaje u broju nosača zrakoplova (samo dva operativna u odnosu na američkih 11) i podmornica, koje su prilagođene plićim vodama Južnog kineskog mora. Ipak, Kina brzo proširuje svoje sposobnosti za djelovanje na otvorenom moru.
Nadolazeća vojna parada u Kini, na kojoj će predsjednik Xi Jinping ugostiti Vladimira Putina i Kim Jong-una, bit će prilika za demonstraciju pomorske moći. Očekuje se prikaz protubrodske rakete, hipersoničnog oružja i novih podvodnih dronova, što šalje snažnu poruku Zapadu. Ova parada, koja obilježava pobjedu nad Japanom, naglašava kineski narativ o povratku nacionalne moći nakon stoljeća "poniženja".
Pitanje Tajvana ostaje ključno. Peking inzistira na "ponovnom ujedinjenju" i ne isključuje uporabu sile. Iako profesor Hu Bo s Pekinškog sveučilišta tvrdi da Kina ima strpljenja za mirno rješenje, američki dužnosnici upozoravaju na mogućnost napada do 2027. godine. Svaki sukob oko Tajvana mogao bi eskalirati u širi rat, uključujući SAD i njihove saveznike poput Japana i Australije.
Dok Kina širi svoj utjecaj u Pacifiku, provodeći vježbe blizu Japana i Australije, susjedi postaju sve zabrinutiji. Ipak, Hu Bo kaže da Kina nema interesa za vojno miješanje u poslove drugih zemalja, osim u pitanju Tajvana. On tvrdi da su strahovi od sukoba s SAD-om pretjerani, jer obje strane žele izbjeći katastrofalni rat. Kineska strategija "vojno-civilne fuzije" omogućuje brzu proizvodnju brodova, što bi moglo biti ključno u dugotrajnim sukobima. Komercijalni brodovi mogli bi podržavati vojne operacije, dajući Kini prednost u logistici. Matthew Funaiole iz CSIS-a upozorava da, iako kineska tehnologija još nije potpuno sazrela, njezin napredak ne smije biti podcijenjen. Dok Kina pomiče granice svoje pomorske moći, ključno pitanje ostaje: koliko daleko je Peking spreman otići? Za sada, svijet pomno prati – od slikovitog parka Suoyuwan do vojnih baza na Hainanu.