Nuklearni rat. Klimatske promjene. Pandemije. Umjetna inteligencija. Supervulkani. Popis je dugačak.
No, ako se doista dogodi najgori mogući scenarij i svijet pogodi nezapamćena globalna katastrofa, kamo biste mogli otići? Koje bi mjesto na planetu pružalo najveću šansu da se sklonite, preživite krizu i dočekate vrijeme kada se situacija ponovno stabilizira?
U prvoj studiji ove vrste, objavljenoj u znanstvenom časopisu Global Challenges, istraživači su pokušali utvrditi koje je mjesto na svijetu ukupno najsigurnije u slučaju velike globalne katastrofe, piše Nova.rs.
Njihov odgovor je – Australija.
„Australija je vjerojatno najotpornije mjesto na Zemlji kada je riječ o globalnim katastrofalnim rizicima“, navode istraživači u radu čiji je prvi autor stručnjak za okoliš Florian Ulrich Jehn sa Sveučilišta u Hagenu u Njemačkoj.
Ipak, to ne znači da bi Australija bila potpuno sigurna.
Čak ni ona nije zaštićena od svih mogućih globalnih katastrofalnih rizika. Jednostavno, prema analizi znanstvenika, ukupno je manje izložena širokom spektru potencijalnih prijetnji od drugih zemalja.
Znanstvenici analizirali stotine studija o mogućim katastrofama
Jehn i njegovi kolege pregledali su velik broj znanstvenih radova i izvješća koja se bave posljedicama katastrofa poput udara asteroida u Zemlju, golemih vulkanskih erupcija, velikih kibernetičkih napada, pandemija i drugih događaja koji bi mogli ozbiljno poremetiti funkcioniranje suvremenoga svijeta.
Globalne katastrofalne rizike podijelili su u tri velike skupine.
Prvu čine scenariji naglog smanjenja Sunčeve svjetlosti. To su događaji koji bi mogli blokirati ili drastično smanjiti količinu Sunčeve svjetlosti koja stiže do Zemljine površine.
Takav bi scenarij mogao nastati nakon goleme vulkanske erupcije, nuklearnog rata i takozvane nuklearne zime ili udara velikog asteroida, kada bi goleme količine prašine i čestica završile u atmosferi.
Posljedice bi mogle biti katastrofalne za poljoprivredu i proizvodnju hrane diljem svijeta.
Drugu kategoriju istraživači nazivaju globalnim katastrofalnim gubitkom infrastrukture.
Tu spadaju događaji koji bi ozbiljno poremetili opskrbu električnom energijom, promet, komunikacije i proizvodnju hrane. Uzroci bi mogli biti snažne geomagnetske oluje, veliki kibernetički napadi, pandemije ili elektromagnetski impulsi nastali na velikim visinama.
Treću skupinu čine globalni katastrofalni biološki rizici – velike prirodne ili umjetno izazvane biološke prijetnje koje bi mogle izazvati masovna stradanja i ozbiljne društvene poremećaje na kontinentalnoj ili globalnoj razini.
Što jednu državu čini otpornijom od drugih?
Znanstvenici nisu analizirali samo potencijalne opasnosti već i sposobnost država da nastave funkcionirati ako dođe do golemog poremećaja.
Otpornost u ovom slučaju znači sposobnost društva da očuva osnovne funkcije države i osigura stanovništvu hranu, energiju, sigurnost i druge ključne potrebe čak i tijekom vrlo ozbiljne krize.
Istraživači su zaključili da postoji nekoliko karakteristika koje povećavaju otpornost neke zemlje.
Prednost uglavnom imaju demokratske i bogatije države s manjom ekonomskom nejednakošću, velikom industrijskom bazom i sposobnom državnom upravom.
Važna je i geografija.
Prednost mogu imati udaljene zemlje, posebno veliki otoci, jer se u slučaju epidemija ili drugih prijetnji lakše mogu fizički izolirati od ostatka svijeta.
Otpornije su i države čija proizvodnja i infrastruktura nisu pretjerano centralizirane, koje imaju raznovrsno gospodarstvo i nisu potpuno ovisne o međunarodnoj trgovini. Ako o trgovini ipak ovise, prednost imaju one čiji su najvažniji partneri geografski relativno blizu.
Kada su istraživači sve te čimbenike uzeli u obzir, Australija se izdvojila kao najotpornija zemlja.
Zašto baš Australija?
Australija ima nekoliko golemih prednosti.
Geografski je izolirana, proizvodi velike količine hrane, raspolaže značajnim energetskim i rudnim resursima te ima razvijenu industrijsku bazu.
Istodobno je bogata zemlja s relativno stabilnim demokratskim institucijama.
„Nijedno mjesto na Zemlji nije otporno na sve globalne katastrofalne rizike, ali Australija je zemlja koja se u literaturi najčešće navodi kao otporna“, pišu autori studije.
U njihovoj analizi Australija je bila jedina država koja je izravno označena kao otporna u sve tri glavne kategorije globalnih katastrofalnih rizika.
No, čak i prednosti mogu postati slabosti.
To što je Australija ogroman otok omogućuje joj da se lakše izolira od vanjskoga svijeta, ali je istodobno čini ovisnom o međunarodnoj trgovini kada je riječ o određenim proizvodima.
Istraživači posebno navode gorivo, lijekove i gnojivo kao robu čiji bi nedostatak mogao predstavljati ozbiljan problem ako globalni trgovinski sustav prestane funkcionirati.
„Iako Australija ima očite probleme povezane s posljedicama klimatskih promjena, u našoj procjeni prolazi vrlo dobro“, objašnjava Jehn.
„To je otok, pa se može relativno lako zatvoriti i izolirati. Australija proizvodi nevjerojatne količine hrane, ima veliku domaću industriju i rudarski sektor. Također je bogata i prilično stabilna demokracija – a sve su to čimbenici koji državu čine otpornijom.“
Koje su zemlje odmah iza Australije?
Osim Australije, istraživači su među otpornijim državama izdvojili Novi Zeland, Japan, Švicarsku i Argentinu.
Međutim, svaka od njih ima određene slabosti.
„Sve najčešće spominjane zemlje, osim Švicarske, imaju duge obale koje bi mogao pogoditi tsunami izazvan udarom objekta bliskog Zemlji“, navode istraživači.
Australija, Novi Zeland, Japan i Argentina također bi mogle biti pogođene posljedicama velikih vulkanskih erupcija u jugoistočnoj Aziji ili Južnoj Americi, sličnih katastrofalnoj erupciji vulkana Tambora 1815. godine.
Uz to, sve te zemlje u određenoj mjeri ovise o međunarodnoj trgovini.
Zaključak autora je stoga prilično jasan:
„Na Zemlji ne postoji mjesto koje predstavlja potpuno utočište od globalnih katastrofalnih rizika.“
Australija i Novi Zeland mogli bi postati svojevrsni „rezervni centri“ čovječanstva
Istraživači smatraju da bi u budućnosti upravo zemlje s velikom strukturnom otpornošću, poput Australije i Novog Zelanda, mogle imati posebnu ulogu u pripremama za globalne katastrofe.
Na njihovu teritoriju, primjerice, mogle bi se formirati velike strateške zalihe hrane ili banke sjemena.
Njihova razvijena industrijska infrastruktura također bi im mogla omogućiti da nastave proizvoditi ključne proizvode čak i kada bi velik dio svjetskoga gospodarstva prestao normalno funkcionirati.
Zbog toga bi takve države potencijalno mogle poslužiti i kao centri iz kojih bi se organizirao međunarodni odgovor na globalnu katastrofu.
Najvažnije je spriječiti katastrofu prije nego što se dogodi
Ipak, autori naglašavaju da otpornost nije zamjena za prevenciju.
Najbolji scenarij nije pronaći mjesto na kojem će ljudi pokušati preživjeti kraj svijeta, nego spriječiti da do takve katastrofe uopće dođe.
„Prevencija je uvijek bolja od otpornosti“, navode istraživači.
Problem je što neke katastrofe jednostavno nije moguće spriječiti. Golema vulkanska erupcija, primjerice, nije nešto što čovječanstvo danas može zaustaviti.
U takvim situacijama pripremljenost države može postati pitanje života i smrti.
„Kada se takvi događaji dogode, razlika između društava koja su ulagala u čimbenike koje smo identificirali i onih koja to nisu činila mjerit će se ljudskim životima“, zaključuju autori.
Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Global Challenges, a njezin osnovni zaključak ne govori da na Zemlji postoji potpuno sigurno mjesto.
Ako bi svijet pogodila katastrofa planetarnih razmjera, posljedice bi se osjećale praktički svugdje.
No, ako bi se ipak moralo izabrati jedno mjesto s najboljom ukupnom kombinacijom geografije, hrane, resursa, industrije i političke stabilnosti, prema ovoj analizi Australija trenutačno ima najveće šanse izdržati udar bolje od ostatka svijeta.