Zagađenje zraka ostaje najveći ekološki rizik po zdravlje u Europi, iako je u posljednje dva desetljeća značajno smanjeno zahvaljujući europskim, nacionalnim i lokalnim zakonima o smanjenju emisija. Najnovije izvješće Europske agencije za okoliš (EEA) pokazuje da su koncentracije mnogih zagađivača, poput kadmija, sumporovog dioksida (SO₂), ugljičnog monoksida (CO), olova, arsena i nikla, već ispod granica koje propisuje Europska unija.
Podaci za 2024. i 2025. godinu pokazuju da su standardi uglavnom ispunjeni za fine čestice (PM2.5) i dušični dioksid (NO2).
Međutim, do 20 posto postaja bilježi prekoračenja za PM10, prizemni ozon (O3) i benzo(a)piren (BaP). Analiza obuhvaća 39 zemalja, uključujući 27 članica EU, EEA članice i zemlje zapadnog Balkana.
EEA upozorava da će novi, stroži standardi EU od 2030. zahtijevati dodatne mjere, dok koncentracije zagađivača ostaju znatno iznad smjernica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Posebno zabrinjava prizemni ozon, čije se razine nisu značajno smanjile.
Klimatske promjene dodatno pogoršavaju problem jer toplinski valovi povećavaju stvaranje ozona.
Prema podacima, prizemni ozon se povezuje s oko 63.000 smrtnih slučajeva godišnje u EU te milijardama eura štete zbog gubitka poljoprivrednih prinosa. Ozon je i snažan staklenički plin.
EEA naglašava da je potrebna jača europska i međunarodna suradnja. Novi analitički alati, uključujući interaktivni EEA city viewer i nacionalne faktografske listove, trebali bi pomoći gradovima i državama da bolje razumiju izvore ozona i planiraju mjere.
EEA podsjeća da zagađenje zraka, ne samo da uzrokuje bolesti i prerane smrti već i velike ekonomske troškove.
Studija iz 2024. procijenila je da zagađenje košta članice EU oko 600 milijardi eura godišnje, što je jednako četiri posto BDP-a. Smanjenje zagađenja znači ne samo bolje zdravlje, nego i veću konkurentnost kroz smanjenje troškova bolovanja i gubitka produktivnosti.
Od 2026. države članice EU morat će provoditi mapu puta za zagađivače koji prelaze granice novih standarda.