PIŠE TOMISLAV KRASNEC

Ekskluzivna reportaža iz grada u kojem se proizvodi cjepivo: Kako je krenuo uspon šefa Pfizera

Foto: YVES HERMAN/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Foto: YVES HERMAN/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Foto: YVES HERMAN/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
Foto: BART BIESEMANS/REUTERS/PIXSELL/REUTERS/PIXSELL
20.12.2020.
u 10:25
Kamioni hladnjače iz Pfizerove tvornice odvoze spasonosna cjepiva kako se približava početak cijepljenja diljem Europe
Pogledaj originalni članak

Svugdje u svijetu, pa i u ovom kutku Belgije, postoji lijep običaj da susjedi susjedima donesu nešto da kušaju, nešto što su skuhali, ispekli i što s ponosom žele podijeliti – a s kime drugim nego s prvim susjedima. No ovaj stariji bračni par, s kojim razgovaramo u četvrtak prijepodne ispred njihove kuće s automehaničarskom radionicom u gradu Puursu, ipak ne može očekivati da će im susjedi pred Božić pokucati na vrata i donijeti da kušaju cjepivo protiv COVID-19 koje je “skuhano” i zaleđeno tu u proizvodnim halama u susjedstvu. Ali svejedno su ponosni i drago im je što su njihovi susjedi uspjeli u tome čega su se primili.

Gospođa Griet Van de Moortel i gospodin Mon Peeters, naši sugovornici u Puursu, žive u blizini Pfizerova proizvodnog pogona, jednog od samo dva takva u svijetu (drugi je u gradu Kalamazoou u američkoj saveznoj državi Michigan) iz kojeg ovih dana izlaze masovne pošiljke prvog odobrenog cjepiva protiv COVID-19. S ove lokacije stižu prve doze cjepiva i u Hrvatsku, najkasnije sljedećeg tjedna jer plan je da cijepljenje u svim državama članicama Europske unije započne 27., 28. i 29. prosinca. Bit će to “europski dani cijepljenja”, kako je najavljeno iz Europske komisije.

– Naravno da smo ponosni što sve to dolazi iz našeg grada, našeg susjedstva. A možda ćemo biti i jedni od prvih koji će dobiti cjepivo – govori gospođa Griet Van de Moortel.

Sunčan je dan, razgovaramo vani, na otvorenom, svi s maskama preko usta i nosa. Čuvamo se. Njezin suprug Mon Peeters je u nekom poslu, popravlja krov. Automehaničarsku radionicu, koju je otvorio davne 1978., danas vodi njegov sin. Ima tu lijepih automobila. Za oko nam zapinje legendarna Citroënova “žaba” DS23. Pitamo pošto je, ali gazda kaže da nije na prodaju, samo je na servisu. Posla za automehaničarsku radionicu ima, lockdown ih je zatvorio samo na mjesec dana na početku globalne pandemije, krajem ožujka i početkom travnja. Malo tko je tada, i u znanstvenoj zajednici, a kamoli među običnim građanima, mogao ozbiljno zamisliti da će do kraja godine biti razvijeno, testirano i pušteno na tržište revolucionarno novo cjepivo u koje čovječanstvo sada polaže tolike nade da nas može vratiti u normalan život. Uskoro će ova tvornica, zajedno s onom Pfizerovu u Kalamazoou u Americi, dnevno proizvoditi 7,6 milijuna doza cjepiva! A na dobrom putu prema odobrenju regulatornih tijela su i slična cjepiva koja su razvili drugi proizvođači. No iako iz ove tvornice, pred kojom se nalazimo, i sada dnevno izlaze velike doze cjepiva na putu za zemlje u kojima je cijepljenje već započelo (Velika Britanija, SAD…) ili na putu u zemlje u kojima će cijepljenje započeti ovih dana, ovaj Božić i doček Nove godine neće nigdje biti isti kao prije. Sljedeći vjerojatno da, ali ovaj Božić ne. Ni za koga, pa ni za stanovnike Puursa. Gospođa Griet Van de Moortel i gospodin Mon Peeters bit će sami za Božić, bez djece i unuka, bez velikog obiteljskog okupljanja. Pridržavaju se mjera zabrane miješanja kućanstava u većem broju od dopuštenog. Cjepivo je tu, doslovno na nekoliko koraka, pred našim nosom, ali i maska preko nosa ostat će još neko vrijeme. Epidemiološke mjere su i dalje na snazi i treba ih se pridržavati. Pada li im to teško?

– Čujem kako neki ljudi govore da je ovo gore od rata. Ne, nije – kaže gospođa Van de Moortel i odmah ubacuje i primjedbu, koja je potpuno na mjestu, da novinar s kojim razgovara vjerojatno zna da ova pandemija i ovaj lockdown nisu poput rata. Pretpostavlja, sasvim točno, da je moja generacija u Hrvatskoj iskusila rat. I nastavlja: – Kako ovo može biti poput rata? Imamo novca, imamo hrane, samo trebamo biti malo oprezniji nego u normalnim vremenima. Naravno da nam nedostaju naši prijatelji i članovi obitelji, ali imamo telefone, FaceTime i sve to. Trebamo biti strpljivi. Proći će. Sve će ponovno biti kao u normalnim vremenima. Život će se vratiti u normalu. Sigurna sam u to – zaključuje. Dok to govori, zvuči gotovo pa ljekovito: sa smiješkom na licu, toplim riječima na umu i na usnama. U čemu je stvar, je li to nešto blagotvorno u vodi iz mjesnog vodovoda, u zraku, u lokalnom pivu, što li?

Jedan se američki uvoznik belgijskog piva na nekoj američkoj televiziji našalio pozivajući Amerikance da piju pivo Duvel jer je rađeno od iste vode kao Pfizerovo cjepivo. Prije no što ga je u europskim i svjets kim medijima proslavilo cjepivo, Puurs je, naime, bio poznat po pivu Duvel. Ta se pivovara nalazi blizu Pfizerova pogona i, zaista, dok stojite na cesti, možete vidjeti kako prolaze i kamioni koji idu prema Pfizerovoj tvornici i kamioni Duvela sa sloganom: “Tastes like heaven, brewed on earth”. Okusom podsjeća na raj, a kuhano je na zemlji. Duvel, inače, na nizozemskom jeziku znači đavo, vrag (kažu da je pivo dobilo ime po vraški visokom postotku alkohola), pa odatle valjda kontrareferenca na raj. Samo pivo je, inače, vrlo solidno.

A kakvo je cjepivo? Bezbolno i učinkovito s 95-postotnim učinkom nakon primanja druge doze, pokazala su klinička testiranja i nalazi regulatora koji su provjeravali učinkovitost uoči davanja odobrenja. Prema onome što znamo iz medijskih izvješća iz Velike Britanije i SAD-a, cjepivo se daje u dvije doze, u razmaku od 3-4 tjedna. Nakon druge doze treba tjedan-dva da se antitijela, čije je stvaranje potaknuto cjepivom, zaista pojave. Tako da stručnjaci govore da je cijepljena osoba otprilike šest tjedana nakon primanja prve doze postala najsigurnija što može biti od tog cjepiva. Inače, nakon prve doze učinkovitost je 52 posto, pokazuje znanstveno istraživanje objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine, ali cjepivo se daje u dvije doze. Sve govori u prilog tome da cijepljenje zaista jest spasonosno oružje u pobjedi protiv novog koronavirusa koji je već usmrtio 1,6 milijuna ljudi diljem svijeta, ali da epidemiološke mjere poput držanja socijalne distance, nošenja maski i zabrane većih okupljanja neće nestati već u siječnju, veljači, pa možda ni ožujku.

Povratak normalnom životu može se u vidljivijem obliku očekivati oko ljeta ili tek krajem godine, kako govori glavni američki imunolog Anthony Faucci. Sve ovisi i o tome hoće li u nekim zemljama biti trećeg vala nakon ovog Božića. Belgija, čini se, već računa da je treći val neminovan jer će određen postotak ljudi putovati i zanemarivati epidemiološke preporuke tijekom novogodišnjih praznika. I sve ovisi o tome koliko će se ljudi cijepiti. Potrebna je 70-postotna procijepljenost stanovništva da bi se život u EU vratio u normalu, rečeno je nakon prošlotjednog summita lidera EU na kojem se raspravljalo o pripremama za cijepljenje. Države u kojima cijepljenje bude išlo brže i u kojima cjepivo primi veći postotak pučanstva, moći će se brže vraćati normalnom životu. No još je dosta nepoznanica o tome kako će cijepljenje izgledati u praksi. Ni u Americi, primjerice, nema nikakvih vidljivih planova uvođenja potvrda kojima bi se prepoznavali oni koji su primili svoje dvije doze cjepiva i stekli imunitet. Nema digitalnog rješenja za takvo što niti se na njemu radi, objavio je nedavno New York Times. Tako da oko svega tu još ima puno posla za sve države, pa i one najnaprednije, a pogotovo za one kojima operativnost i logistika za savladavanje velikih izazova nikad nije bila jača strana. Kako se god okrene, pokušaj cijepljenja nekoliko milijardi ljudi u tako kratkom vremenskom roku predstavlja najveći izazov u cijepljenju s kojim se čovječanstvo ikad susrelo.

Europska agencija za lijekove (EMA) sutra odlučuje, a Europska komisija nakon toga, pod uvjetom da EMA-ina preporuka sutra bude pozitivna, u roku od dan-dva usvaja odobrenje za stavljanje Pfizer/BioNTech-ova cjepiva na jedinstveno europsko tržište. BioNTech je, inače, u razvoju tog cjepiva još važniji, u smislu inovativnosti, od Pfizera, a Pfizer je važniji u smislu spremnosti i logistike za masovnu proizvodnju, tako da se tu zapravo radi o udruženim snagama. Europska komisija je vrlo rano nakon izbijanja pandemije preuzela inicijativu oko zajedničke nabave cjepiva za sve države članice jednako, umjesto pojedinačnih nabava svake države za sebe. I to se pokazalo dobrim za očuvanje europskog jedinstva, ali i vrlo dobrim za male države članice, poput Hrvatske, koje same vjerojatno ne bi mogle osigurati tako rano isporučene doze cjepiva za kojim vlada velika globalna potražnja. No količina cjepiva koja će u prvoj isporuci doći u Hrvatsku i broj doza koje će se moći dati prvim Hrvatima prije kraja ove godine, bit će vrlo simbolični. To nam je potvrdilo više izvora s kojima smo razgovarali u Bruxellesu i u Zagrebu, i to je slučaj sa svim državama članicama.

Svugdje se očekuje simbolična količina podijeljenih prvih doza do kraja ovog mjeseca, a onda se od siječnja računa da će krenuti isporuke većih količina doza iz proizvodnog pogona u Puursu prema svim dijelovima Europske unije. U Belgiji se, primjerice, govori o isporuci ne više od 10 tisuća doza do kraja ove godine. U Irskoj, koja je više no dvostruko manja po broju stanovnika od Belgije i koja je po tome usporedivija s Hrvatskom, govore da taj simboličan broj doza do kraja godine za njih znači 5000. Nitko nam nije htio reći koliki bi mogao biti taj simboličan broj doza u Hrvatskoj, no realno je da bude bliži irskom broju. Naime, udio svake pojedine države članice u raspodjeli zajednički nabavljenih doza cjepiva računa se prema udjelu u ukupnom broju stanovnika EU, a Hrvatska je po tome na malo ispod 1 posto. To što nitko zasad ništa puno ne govori ne znači da se planiranje ne odvija punom parom: Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u svakodnevnom kontaktu s nadležnim službama Europske komisije i s proizvođačima cjepiva, u ovom prvom slučaju s Pfizerom, samo što svi oni međusobno komuniciraju pod uvjetom da čuvaju tajnost podataka koji, tvrde, ne bi smjeli izlaziti u javnost dok regulatorne odluke još nisu donesene i dok je sve u fazi priprema, a ne same primjene. Kad bude u fazi primjene, sve potrebne informacije trebale bi biti poznate.

Pred samom Pfizerovom tvornicom u Puursu nema se puno što vidjeti. Cjepivo, naravno, ne pada s kamiona na prvom zavoju. Sve izgleda uobičajeno, kao ispred svakog sličnog pogona. Kovčežići s dozama, pakiranja s po otprilike 1000 bočica, a u svakoj bočici dovoljno cjepiva za pet doza, napuštaju Puurs u kamionima kompanija koje su globalni lideri u logistici i dostavi. Svako takvo pakiranje ima svoj GPS uređaj za praćenje pošiljke, a sve je, naravno, omotano ozbiljnom količinom suhog leda jer ovo se cjepivo mora čuvati na temperaturi od -70 Celzijevih stupnjeva. U pogonima u Puursu čuva se u dubokim zamrzivačima, u kojima će se doze cjepiva čuvati i na odredištu, ali na putu je suhi led taj koji sve drži onako kako treba. Pfizer je, prema ugovoru s Europskom komisijom, odgovoran za isporuku, tako da se oni brinu i o tome kako će prve doze stići do Hrvatske, a hrvatske vlasti brinu se za sve dalje od toga.

Krajem ovog tjedna pojavile su se informacije da se javljaju zastoji u proizvodnji planiranih količina, o čemu je govorio američki ministar zdravstva Alex Azar, no iz Pfizera su uzvratili tvrdnjom da nemaju nikakvih problema s proizvodnjom te da “milijuni doza stoje na skladištu”, u zamrzivačima, čekajući precizne instrukcije o tome gdje koji kupac želi da budu isporučene. “Sigurni smo u svoju sposobnost da globalno isporučimo do 50 milijuna doza ove godine i do 1,3 milijarde doza sljedeće godine”, priopćeno je iz Pfizera u četvrtak. Zbog čega je Pfizer odabrao baš belgijski grad Puurs? Vjerojatno zbog dobre zemljopisne pozicije. Smješten je između luke Antwerpen, jedne od najprometnijih u Europi, i zračne luke Bruxelles. A također i naslonjen na besprijekornu cestovnu, željezničku i riječnu prometnu infrastrukturu.

- Odavde možete vrlo brzo izvesti robu brodom ili avionom, što je velika prednost ako proizvodite nešto što se globalno distribuira - kaže gradonačelnik Puursa Koen Van den Heuvel u razgovoru za Politico. Marshallov plan pomoći u obnovi zapadne Europe nakon II. svjetskog rata privukao je u ovaj dio Belgije mnoge američke kompanije iz farmaceutske i kemijske industrije. Pfizer je u Puursu od sredine 1960-ih i danas tu izravno zapošljava nešto manje od tri tisuće ljudi. Gradić, inače, ima 17 tisuća stanovnika. A gradonačelnik, koji je na toj dužnosti već 24 godine, u razgovoru s brojnim “dosadnim” novinarima koji ga zivkaju i vuku za rukav, želeći znati sve o Puursu, u jednom intervjuu za američke medije ponosno ističe: - Puurs će spasiti svijet! A što se tiče one vode i teze da se i pivo i cjepivo napaja s istog izvora… Flamanska radiotelevizija VRT odlučila je provjeriti stvar nakon šaljivog hvalisanja američkog uvoznika belgijskog piva i otkrila da teza zaista ima kakvo-takvo uporište u stvarnosti: u arhivi izdanih dozvola pronašli su podatak da pivovara Duvel crpi vodu s dubine 63 metra, a Pfizer crpi vodu s dubine 68 metara istog vodonosnog sloja. Živjeli!

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.