Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte upozorio je da se savez suočava s "najopasnijim i najsloženijim sigurnosnim okruženjem u jednoj generaciji", pozivajući Ujedinjeno Kraljevstvo i njegove europske saveznike da dodatno ojačaju svoje vojne sposobnosti.
Rutte je tijekom posjeta Ujedinjenom Kraljevstvu rekao da NATO-u treba "više Ujedinjenog Kraljevstva i više Europe" kako bi odgovorio na rastuću geopolitičku neizvjesnost.
Govoreći u Ditchley Parku u Oxfordshireu, Rutte je naglasio potrebu da britanske oružane snage nastave pružati "vojnu snagu koja je NATO-u potrebna".
Njegov poziv dolazi u trenutku kada se savez nalazi usred rasprave o povećanju obrambenih izdataka. Članice NATO-a složile su se povećati obrambene izdatke na summitu u Haagu 2025. godine, nakon zahtjeva američkog predsjednika Donalda Trumpa da europske zemlje preuzmu veću odgovornost za sigurnost kontinenta, prenosi Klix.ba.
Plan poziva države članice da do 2035. godine potroše 3,5 posto svog bruto domaćeg proizvoda na osnovnu obranu.
Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno planira povećati svoju potrošnju na 2,7 posto BDP-a do kraja sljedećeg desetljeća. Istodobno, kratkoročni financijski pritisci već su doveli do odluke britanske vojske da do kraja godine obustavi neke nebitne obuke.
Rutte je rekao da je s premijerom Andyjem Burnhamom razgovarao o britanskim obvezama prema NATO-u tijekom njihovog prvog bilateralnog sastanka. Burnham je nakon sastanka rekao da je britanska predanost NATO-u nepromijenjena.
"Nikada nije bilo promjene u nepokolebljivoj predanosti Ujedinjenog Kraljevstva NATO-u i našim obvezama prema Savezu", rekao je Burnham.
Rutte je istaknuo da mnoge europske zemlje godinama pretpostavljaju da će Sjedinjene Države "uvijek osigurati glavninu vojne sile i platiti račun, bez obzira na sve". Prema njegovim riječima, ovaj se pristup promijenio Trumpovim povratkom u Bijelu kuću.
"NATO se suočava s najopasnijim i najsloženijim sigurnosnim okruženjem u jednoj generaciji", rekao je Rutte, navodeći ratove u Europi i na Bliskom istoku, kao i širu geopolitičku neizvjesnost.
Kao ključne sigurnosne izazove istaknuo je Rusiju i njezin rat u Ukrajini, terorizam, Iran i "tektonske promjene u globalnoj geopolitičkoj konkurenciji".
Rutte je upozorio da europske zemlje moraju povećati ulaganja u obranu jer bi u suprotnom "naša kolektivna obrana izgubila kredibilitet".
Posebno je istaknuo ulogu Velike Britanije, koja, prema njegovim riječima, ima "središnju ulogu u izgradnji jače Europe unutar jačeg NATO-a".
Britanija također ulaže milijarde u modernizaciju svog nuklearnog odvraćanja Trident, što je dio njezinih obveza obrane članica NATO-a. Zemlja također postupno modernizira svoje konvencionalne oružane snage.
Međutim, ukupni britanski obrambeni izdaci, dugo drugi najveći u NATO-u, sada su iza njemačkih. Prema trenutnim planovima, njemački vojni proračun trebao bi biti otprilike dvostruko veći od britanskog do 2029. godine.
Rutte je također rekao da Britanija predvodi odgovor na rusku kampanju provokacija i sabotaža diljem Europe te je pohvalio britansku podršku Ukrajini. London troši oko 3 milijarde funti godišnje na vojnu pomoć Ukrajini.
Kanada traži bližu vojnu suradnju s Europom
U međuvremenu, Kanada je formalno podnijela zahtjev za pridruživanje Zajedničkim ekspedicijskim snagama (JEF), vojnoj koaliciji koju predvodi Velika Britanija.
Kanadska vlada izjavila je da želi intenzivirati vojnu suradnju sa svojim europskim partnerima i dodatno diverzificirati svoje obrambene odnose.
JEF je vojno partnerstvo koje okuplja deset članica NATO-a iz sjeverne Europe: Dansku, Estoniju, Finsku, Island, Latviju, Litvu, Nizozemsku, Norvešku, Švedsku i Ujedinjeno Kraljevstvo.
To je format usmjeren na brzi odgovor na sigurnosne krize.
Kanada je već članica NATO-a, ali njezin zahtjev za pridruživanje JEF-u predstavlja napor za daljnje produbljivanje vojne suradnje s europskim saveznicima u vrijeme kada se rasprava unutar NATO-a o europskoj sigurnosti i podjeli odgovornosti između Europe i Sjedinjenih Država intenzivira.