Operacije australskih obrambenih snaga za zaštitu pomorskih trgovačkih ruta, posebice onih kroz Južno kinesko more, postaju sve rizičnije zbog kineskog 'najvećeg vojnog gomilanja u svijetu', izjavio je australski ministar obrane Richard Marles. Govoreći na Indo-pacifičkoj pomorskoj konferenciji u Sydneyu, Marles je istaknuo da su otvoreni morski putovi, uključujući rute kroz Južno i Istočno kinesko more, u središtu nacionalnog interesa Australije. "Taj posao postaje sve izazovniji i rizičniji. Kina provodi najveće vojno gomilanje , a to se događa bez ikakve strateške potvrde ili objašnjenja", rekao je. Prema Marlesu, takav razvoj događaja prisiljava Australiju i brojne druge zemlje na odgovor. Canberra je prošlog mjeseca službeno izrazila zabrinutost Pekingu nakon što je kineski borbeni zrakoplov ispalio baklje u neposrednoj blizini australskog pomorskog patrolnog zrakoplova tijekom nadzorne misije u Južnom kineskom moru. Australija je incident ocijenila "nesigurnim i neprofesionalnim" – posljednjim u nizu sličnih sukoba.
Kao odgovor, Australija ubrzano jača svoju mornaricu. "Gradimo sposobniju, ubojitiju mornaricu dugog dometa", naglasio je Marles. Ključne inicijative uključuju nabavu fregata iz Japana, razvoj podmorničkih dronova s američkom tvrtkom Anduril i proširenje brodogradilišta okrenutih prema Indijskom oceanu.
Konferencija u Darling Harbouru okupila je desetke zapovjednika mornarica i obalnih straža iz Sjedinjenih Država, Japana, Filipina, Singapura i pacifičkih otočnih država. Događaj se održava u ključnom trenutku dok se Australija priprema za izgradnju flote podmornica na nuklearni pogon u sklopu sigurnosnog partnerstva AUKUS sa SAD-om i Velikom Britanijom. Na konferenciji izlažu i nekoliko izraelskih obrambenih tvrtki, što je izazvalo prosvjede. Marlesovo upozorenje dolazi u trenutku pojačanih napetosti u Indo-Pacifiku, gdje sloboda plovidbe i teritorijalni zahtjevi Kine ostaju ključno sigurnosno pitanje za regiju, javlja Reuters.
Što se tiče nuklearnog oružja Kina je treća na popisu zemlaja sa 600 komada u rezervi ili nerazmještenih bojevih glava. Dok Sjedinjene Države smanjuju svoje zalihe, Kina kao i Indija, Pakistan, Rusija, Velika Britanija i Sjeverna Koreja povećavaju svoje zalihe. Zemlja je prvi put razvila nuklearno oružje tijekom Hladnog rata i očekuje se da će nastaviti širiti svoj nuklearni arsenal, dodavši još 30 od 2020. SAD strahuje da bi Peking mogao imati više od 1000 komada oružja do 2030. godine. Rusija i SAD zajedno drže 87 posto svjetskih zaliha, ograničene Sporazumom New START koji ograničava aktivne strateške glave na 1.550 po strani. ali taj sporazum ističe 2026. godine. Kina, kao nova sila, ulazi u utrku s ambicioznim planovima, dok regionalni rivali poput Indije i Pakistana riskiraju eskalaciju u Južnoj Aziji. Independent u svojem tekstu ističe da su ove zalihe naslijeđe Hladnog rata, ali današnje krize, poput ruske invazije na Ukrajinu i sjevernokorejskih provokacija ponovno otvraju pitanje nuklearne prijetnje. U kontekstu američkog plana za ponovno testiranje, prvi put od 1992., svjetski lideri pozivaju na dijalog.