Administracija predsjednika Donalda Trumpa izradila je svojevrsni 'popis loših i dobrih' unutar NATO saveza, kako bi kaznila one članice koje nisu podržale američku vojnu operaciju protiv Irana, doznaje Politico iz diplomatskih izvora. Prema informacijama tri europska diplomata i jednog američkog obrambenog dužnosnika, Bijela kuća je prije posjeta glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea Washingtonu ovog mjeseca pripremila dokument koji rangira zemlje članice prema njihovom doprinosu savezu. Cilj je razlikovati “model saveznike” od onih koji “ne ispunjavaju svoju ulogu”. Ovo je najnoviji znak da Trump namjerava ozbiljno provesti prijetnje prema saveznicima koji ne podržavaju njegovu politiku. Savez je već pod velikim pritiskom zbog Trumpovih ranijih izjava , od prijedloga o aneksiji Grenlanda do upozorenja o mogućem potpunom povlačenju SAD-a iz NATO-a.
Ministar obrane Pete Hegseth još je u prosincu najavio takav pristup: "Model saveznici koji se odazovu, poput Izraela, Južne Koreje, Poljske, sve više Njemačke, baltičkih zemalja i drugih, uživat će našu posebnu naklonost. Saveznici koji i dalje ne daju svoj dio za kolektivnu obranu suočit će se s posljedicama" Jedan od diplomata komentirao je da "Bijela kuća ima papir o nevaljalcima i dobrima, pa je logika vjerojatno slična". Administracija zasad drži detalje u tajnosti, a dužnosnici nisu precizirali što bi točno bile “kazne” ili “nagrade”. Moguće opcije uključuju premještanje američkih trupa, smanjenje zajedničkih vojnih vježbi ili ograničavanje prodaje oružja “lošim” saveznicima, dok bi se te pogodnosti preusmjerile prema “dobrima”.
"Nemaju baš konkretne ideje kako kazniti loše saveznike. Premještanje trupa je jedna opcija, ali to uglavnom kažnjava same Sjedinjene Države, zar ne?", kazao je jedn europski dužnosnik.
Nije još poznato koje su zemlje točno na kojem popisu, ali Poljska i Rumunjska spominju se kao veliki potencijalni dobitnici. Poljska već plaća gotovo sve troškove za smještaj 10.000 američkih vojnika na svom teritoriju i jedna je od najvećih trošača na obranu u NATO-u. Rumunjska je pak proširila zračnu bazu Mihail Kogălniceanu i dopustila SAD-u da je koristi za zračne operacije nad Iranom. S druge strane, Španjolska je već ranije upala u nemilost jer se protivila Trumpovom cilju od 5 posto BDP-a za obranu. Velika Britanija i Francuska također su odbile ili odugovlačile s američkim zahtjevima za pomoć u Iranu, dok su Rumunjska, Bugarska i neke manje zemlje omogućile korištenje svojih baza i logistike. Baltičke zemlje (Litva, Latvija, Estonija) i Poljska hvale se kao primjeri jer redovito predvode po postotku izdvajanja za obranu.
Takav pristup nema mnogo presedana i već izaziva kritike u Kongresu. Republikanski senator Roger Wicker upozorio je da “nije korisno kada američki čelnici govore o našim savezima s prijezirom”. Neki bivši dužnosnici sumnjaju da administracija uopće ima kapaciteta otvoriti novi front sukoba s Europom dok se još bavi ratom na Bliskom istoku. NATO nije želio komentirati ovu informaciju.