Prema podacima Eurostata, između 2015. i 2025. godine cijene stanova u Europskoj uniji rasle su, u prosjeku, 6,8 posto brže od dohodaka kućanstava.
Statistički ured EU-a navodi da je taj pokazatelj – koji uspoređuje promjene cijena stanova s promjenama bruto raspoloživog dohotka kućanstava po stanovniku – porastao u 17 država članica EU-a, dok je u preostalih 10 zabilježen pad.
Najveći porast omjera cijena stanova i dohodaka kućanstava zabilježen je u Portugalu, i to za 60,8 posto.
Slijede Nizozemska (34,3 posto), Mađarska (26,5 posto), Češka (25,8 posto) i Španjolska (24,5 posto).
S druge strane, najveći pad tog pokazatelja zabilježen je u Rumunjskoj (42,8 posto), a slijede Finska (25,2 posto) i Bugarska (16,2 posto).
Eurostat pojašnjava da ovaj pokazatelj mjeri kretanje cijena stanova u odnosu na dohotke tijekom određenog razdoblja; međutim, on ne služi kao izravna usporedba apsolutne priuštivosti nekretnina među različitim zemljama. Drugi pokazatelj priuštivosti stanovanja – koji uspoređuje omjer cijena nekretnina i dohotka s njegovim dugoročnim prosjekom od 2000. godine – otkriva dva izražena vrha: 2007. godine, neposredno prije globalne financijske krize, kada je bio 7,9 posto iznad dugoročnog prosjeka, te 2022. godine, kada je bio 7,4 posto viši.
Nakon toga, pokazatelj je padao tijekom 2023. i 2024. godine, da bi se 2025. vratio na razinu neznatno iznad dugoročnog prosjeka – za 0,03 posto.
Eurostat napominje da sveobuhvatnija procjena priuštivosti stanovanja zahtijeva razmatranje dodatnih čimbenika, kao što su broj godina potrebnog dohotka za kupnju doma, troškovi stambenih kredita te udio troškova stanovanja u raspoloživom dohotku kućanstava.