Cijene nafte porasle su, a burze su ponovno zabilježile pad u ponedjeljak, dok se kriza na Bliskom istoku produbljuje nakon što su se pobunjenici Huti uključili u rat. Investitori sve više strahuju da bi Sjedinjene Američke Države mogle poslati kopnene trupe. Sukob je ušao u peti tjedan, a bojazni od njegova širenja porasle su nakon što su jemenski pobunjenici objavili da su u subotu ispalili “salvu krstarećih raketa i dronova” na strateške ciljeve u Izraelu.
Ovi napadi povećali su zabrinutost da bi se rat mogao preliti na područje Crvenoga mora. Saudijska Arabija preusmjerila je velik dio svojega izvoza nafte u to područje kako bi izbjegla Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte i plina, a koji je sada praktično blokiran.
Takav razvoj događaja podigao je cijene nafte na najvišu razinu od početka mjeseca, nakon što su SAD i Izrael započeli svoju kampanju protiv Irana. Oba ključna naftna ugovora skočila su u jednom trenutku za više od tri posto, a Brent je dosegnuo gotovo 117 dolara po barelu, navodi Reuters.
Dodatnu nervozu izazvale su izjave Donalda Trumpa za Financial Times, u kojima je naglasio da želi “uzeti naftu u Iranu” te poručio da bi SAD “vrlo lako” mogao preuzeti kontrolu nad otokom Kharg. Otok Kharg, smješten uz zapadnu obalu Irana, ključni je izvozno-naftni terminal te zemlje, a Pentagon ga razmatra kao potencijalnu lokaciju za kopnene operacije. Ipak, Washington ponavlja da ne planira potpunu invaziju.
“Možda zauzmemo otok Kharg, možda i ne. Imamo mnogo opcija. To bi značilo i da bismo tamo morali ostati neko vrijeme”, izjavio je Trump.
Dok je Pakistan tijekom vikenda poručio da je spreman posredovati i ugostiti “smislen razgovor” između Washingtona i Teherana, predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf upozorio je da SAD “tajno planira kopneni napad”. Rast cijena nafte i mogućnost dugotrajnog sukoba dodatno su pritisnuli tržišta dionica, a ulagači strahuju da bi rast inflacije mogao negativno pogoditi svjetsku ekonomiju.