ŽELE VIŠE VOJNIKA

Baltičke zemlje zatražit će od Trumpa da ih brani od Rusije

Foto: MAXIM SHEMETOV/REUTERS/PIXSELL
Baltičke zemlje zatražit će od Trumpa da ih brani od Rusije
03.04.2018.
u 08:30
"Nadam se da SAD i saveznici shvaćaju da se zračni prostor baltičkih zemalja mora bolje braniti i štititi", rekla je litavska predsjednica Dalia Grybauskaite
Pogledaj originalni članak

Čelnici baltičkih zemalja zatražit će na susretu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u utorak da im pošalje više vojnika i da ojača protuzračnu obranu NATO-va istočnog krila, rekli su dužnosnici njihovih zemalja. 

Litavska predsjednica Dalia Grybauskaite, njezin estonski kolega Kersti Kaljulaid i latvijski Raimonds Vejonis bit će primljeni u Bijeloj kući u trenutku kada se čini da Washington zaoštrava svoju retoriku prema Moskvi. Oštriji rječnik kojim se Trump nedavno počeo koristiti u obraćanju Kremlju, smanjio je zabrinutost koju su u tom dijelu svijeta potaknule prve pomirljive izjave američkog predsjednika o Rusiji nakon njegova dolaska na vlast. Visoki litavski dužnosnik koji je htio ostati anoniman rekao je da baltičke zemlje traže od Sjedinjenih Država da im češće šalje protuzračne raketne sustave Patriot za vojne vježbe. Usto žele biti obuhvaćene NATO-vim proturaketnim štitom u Europi.

"Nadam se da SAD i saveznici shvaćaju da se zračni prostor baltičkih zemalja mora bolje braniti i štititi", rekla je Grybauskaite za javni radio LRT, dan uoči posjeta. "Važno je da se (američke postrojbe) neprestano smjenjuju u svim baltičkim zemljama", dodala je. Lani je NATO rasporedio četiri međunarodne bojne u Poljskoj i u trima baltičkim zemljama kao upozorenje na eventualno rusko zaposjedanje tuđeg teritorija nakon pripojenja Krima 2014. a američka vojska je u Litvu poslala Patriote u okviru vježbe. Baltičke zemlje je zabrinula Trumpova retorika u predizbornoj kampanji, njegovo preispitivanje korisnosti NATO-a i prvotni nedostatak kritike prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. No mišljenje javnosti se promijenilo kada je Trump odlučio poslati Ukrajini protutenkovske rakete kako bi joj pomogao u borbi s pobunjenicima koje podupire Moskva i povećati financiranje američkih snaga u Europi.

"U početku je vladala velika nesigurnost u vezi s njegovim obvezama prema NATO-u, ali se zadnjih mjeseci smanjila", rekao je za AFP analitičar sa sveučilišta u Vilniusu Kestutis Girnius. Na američko-baltičkom susretu na vrhu održat će se i gospodarski forum na kojemu Litva treba potpisati ugovore o povećanju uvoza američkog zemnog ukapljenog plina kako bi smanjila svoju ovisnost o ruskoj kompaniji Gazpromu. U Washingtonu bi mogli razgovarati i o trgovinskom ratu EU-a i SAD-a jer baltičke zemlje zabrinjava moguća prekoatlantska svađa. Te tri zemlje koje imaju šest milijuna stanovnika, SSSR je bio okupirao i anketirao u Drugom svjetskom ratu. Neovisnost su ponovo stekle 1991. a 2004. su ušle u EU i NATO.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.