Misija Artemis II uspješno je okončana. Četvero astronauta obletjelo je stražnju stranu Mjeseca i vratilo se na Zemlju, kako je to NASA opisala, savršenim uronom u Tihi ocean. Svemirska letjelica Orion pokazala se iznimno pouzdanom, a fotografije koje su astronauti snimili oduševile su novu generaciju i ponovno otvorile pitanje budućnosti svemirskih putovanja.
No znači li to da će današnja djeca, očarana Artemisom, jednog dana živjeti i raditi na Mjesecu? Možda čak i otputovati na Mars? Na ta pitanja stručnjaci zasad nemaju jasan odgovor. Obilazak Mjeseca bio je relativno lak dio – pravi izazovi tek slijede.
Posada je pritom srušila niz rekorda: Victor Glover postao je prva osoba afroameričkog podrijetla koja je sudjelovala u ovakvoj misiji, Christina Koch prva žena, Jeremy Hansen prvi Kanađanin, dok je zapovjednik Reid Wiseman najstarija osoba koja je putovala izvan niske Zemljine orbite. Dosegnuta je i rekordna udaljenost od 252.756 milja od Zemlje, čime je nadmašen rekord misije Apollo 13 iz 1970. godine.
Dijete Hladnog rata
Kada su Neil Armstrong i Buzz Aldrin 1969. sletjeli na Mjesec, mnogi su vjerovali da je to tek početak stalnih misija. No program Apollo bio je proizvod Hladnog rata, a ne dugoročne strategije istraživanja svemira. Nakon što je politički cilj ostvaren, američki Kongres postupno je ugasio program.
Već nekoliko godina nakon slavnog „velikog koraka za čovječanstvo”, interes javnosti počeo je slabjeti, troškovi su rasli, a buduće misije su otkazivane. Danas NASA tvrdi da su ambicije drugačije. Ravnatelj Jared Isaacman poručio je da Artemis II „nije samo jedna misija, već početak trajnog povratka na Mjesec – ne kao posjeta, nego s ciljem izgradnje baze i pripreme za misije s posadom prema Marsu”.
Prema planovima, Artemis III sredinom 2027. testirat će spajanje s komercijalnim letjelicama u orbiti, Artemis IV početkom 2028. trebao bi donijeti prvo slijetanje s posadom, dok bi Artemis V krajem iste godine pokrenuo izgradnju stalne baze na Mjesecu.
„Zvuči kao znanstvena fantastika, ali Mjesečeva ekonomija će se razviti”, poručio je Josef Aschbacher, čelnik Europske svemirske agencije.
Kašnjenja i tehnički izazovi
Da bi astronauti ponovno kročili na Mjesec, NASA se oslanja na privatne partnere. Ugovorene su dvije sletne letjelice – SpaceX-ov Starship i Blue Originov Blue Moon Mark 2. No oba projekta suočavaju se s kašnjenjima. Prema izvješću Ureda glavnog inspektora NASA-e, SpaceX kasni najmanje dvije godine, dok Blue Origin zaostaje oko osam mjeseci, uz niz neriješenih tehničkih problema.
Poseban izazov predstavlja logistika goriva. NASA planira uspostaviti orbitalne depoe koje bi punilo više od deset tankerskih letova. Stručnjaci upozoravaju da je takav sustav iznimno složen i rizičan. Ni povratak s misije nije prošao bez neizvjesnosti. Kapsula Orion ušla je u atmosferu brzinom od oko 25.000 milja na sat, koristeći toplinski štit za koji su ranije uočeni problemi. Umjesto potpune zamjene, NASA je prilagodila putanju povratka – što se, barem ovaj put, pokazalo uspješnim rješenjem.
Utrka s Kinom i put prema Marsu
Rok za novo slijetanje na Mjesec, planiran za 2028., nije samo tehnički izazov nego i političko pitanje. Sjedinjene Američke Države žele zadržati prednost pred Kinom, koja planira vlastitu misiju oko 2030. godine.
Ipak, najveći cilj ostaje Mars. Dok Elon Musk govori o mogućim misijama već tijekom 2030-ih, većina stručnjaka smatra da su realniji rokovi tek u 2040-ima. Putovanje na Mars trajalo bi sedam do devet mjeseci, uz izloženost kozmičkom zračenju i bez mogućnosti brze pomoći – što ga čini daleko zahtjevnijim od bilo koje lunarne misije.
Ogromni troškovi
Euforiju oko Artemisa prati i hladna financijska stvarnost. Razvoj rakete SLS i kapsule Orion dosad je koštao više od 44 milijarde dolara, dok se ukupni troškovi programa procjenjuju na više od 100 milijardi. Samo jedna misija stoji više od polovice godišnjeg proračuna Europske svemirske agencije. Unatoč svemu, projekt ima zamah. No hoće li taj zamah biti dovoljan za trajni povratak na Mjesec – i kasnije odlazak na Mars – pitanje je na koje zasad nema jasnog odgovora.