Njemačke tvrtke i dalje ulažu u inozemstvo, ponajprije zbog visokih troškova poslovanja u domovini, no stručnjaci upozoravaju da takve odluke sve rjeđe donose koristi kakve su nekada imale. Premda se posljednjih mjeseci usporio trend preseljenja poslovanja iz Njemačke, industrija i dalje traži povoljnije uvjete izvan zemlje. Ovo bi mogao biti alarm za brojne građane BiH i Republike Hrvatske koji tamo žive i rade.
Posljednji primjer je proizvođač vrtne opreme Gardena, koji prema medijskim napisima planira ukinuti oko 250 radnih mjesta u Njemačkoj te dio proizvodnje preseliti u Češku. Sličan potez povlači i kemijski div BASF, koji nastavlja širiti poslovanje u inozemstvu, a dio administrativnih poslova planira premjestiti u Indiju, što dodatno povećava pritisak na njegova njemačka radna mjesta.
Prije godinu dana upozorenja o odlasku industrije bila su još izraženija. Prema podacima njemačkog Saveznog statističkog ureda, između 2021. i 2023. godine oko 1300 tvrtki s više od 50 zaposlenih preselilo je dio poslovnih funkcija u inozemstvo. Time je ugašeno oko 50.800 radnih mjesta u Njemačkoj. Tada su analitičari upozoravali da bi se trend mogao dodatno ubrzati zbog visokih cijena energije, sve veće birokracije i rasta troškova rada. Međutim, noviji podaci pokazuju nešto drukčiju sliku. Prema istraživanju njemačke razvojne banke KfW, broj malih i srednjih poduzeća koja posluju u inozemstvu smanjio se s oko 880.000 u 2022. na približno 763.000 godinu kasnije. Udio srednjih poduzeća aktivnih na stranim tržištima pao je s 23 na 20 posto.
Glavni ekonomist KfW-a Dirk Schumacher objašnjava za Deutsche Welle kako su se uvjeti za međunarodno poslovanje znatno pogoršali zbog geopolitičkih napetosti, rata u Ukrajini i na Bliskom istoku, sve jače konkurencije kineskih proizvođača te protekcionističke trgovinske politike Sjedinjenih Država. S druge strane, Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK) upozorava da domaća industrija i dalje trpi rekordan rast troškova. Prema njihovoj anketi provedenoj početkom 2026., čak 43 posto industrijskih poduzeća planira ulaganja u inozemstvu, što je tri postotna boda više nego godinu prije. Kao glavne razloge navode rast troškova poslovanja, strukturne probleme i slabu gospodarsku aktivnost u Njemačkoj.
No motivi za ulaganja znatno su se promijenili. Nekada su njemačke tvrtke najčešće otvarale pogone u drugim državama kako bi osvojile nova tržišta, što je u pravilu pozitivno utjecalo i na matične pogone u Njemačkoj. Danas je sve više ulaganja motivirano isključivo smanjenjem troškova proizvodnje, zbog čega domaće lokacije često bilježe smanjenje broja zaposlenih.
Profesor Steffen Müller s Leibnizova instituta za ekonomska istraživanja u Halleu ipak smatra da trenutačni podaci ne upućuju na masovni odljev kapitala iz Njemačke. Ističe da su izravna ulaganja njemačkih tvrtki u inozemstvu posljednjih godina niža nego u razdoblju od 2017. do 2022., kada su iznosila oko 120 milijardi eura godišnje. U 2024. pala su na oko 80 milijardi eura, dok su tijekom 2025. ostala ispod granice od 100 milijardi eura.
Istodobno se mijenjaju i odredišta njemačkih ulaganja. Sjeverna Amerika postaje manje privlačna pa je udio tvrtki koje ondje planiraju ulagati pao s 48 na 44 posto. Nasuprot tome, raste interes za Aziju. U Kini sada planira ulagati 34 posto industrijskih poduzeća, u odnosu na 31 posto godinu ranije, dok je interes za ostatak azijsko-pacifičke regije porastao s 21 na 26 posto. Unatoč tim promjenama, eurozona je i dalje najvažnije odredište njemačkih ulaganja. Gotovo dvije trećine kompanija koje planiraju investirati u inozemstvu kao prioritet i dalje navodi zemlje europodručja, ponajviše zbog stabilnosti zajedničkog tržišta i zajedničke valute, što u vrijeme geopolitičkih neizvjesnosti predstavlja važnu prednost.
Iako zasad nema naznaka da su hrvatski radnici posebno pogođeni ovim promjenama, razvoj događaja u Njemačkoj pozorno prate i brojni Hrvati koji ondje žive i rade. Njemačko gospodarstvo desetljećima je bilo jedno od najvažnijih odredišta za hrvatske radnike, osobito u industriji, građevinarstvu, logistici i uslužnim djelatnostima. Svako veće usporavanje industrije, restrukturiranje tvrtki ili premještanje poslova u druge zemlje dugoročno bi moglo utjecati i na mogućnosti zapošljavanja stranih radnika.