Poskupljenja dosegnula vrh, a kilogram kruha skoro 3 KM

Dok su ovih dana top-vijesti u Bosni i Hercegovini moguće političke koalicije i platforme, nitko građanima još ne nudi program rješenja za izlazak iz gospodarske krize u koju je BiH “duboko zaglibila”.

Većina je siromašnih

Svjetska banka upozorava na činjenicu da je u BiH 19 posto žitelja ispod linije siromaštva, što je oko milijun bh. građana. Prema njihovim kriterijima, svi oni kojima su mjesečna primanja niža od 240 KM imaju „status“ siromaha. Oni čija mjesečna primanja ne prelaze 83,6 KM su u ekstremnom siromaštvu i takvih je u BiH oko 20.000. Znajući kako je mjesečna potrošnja prosječnog kućanstva od 1364 KM do 1650 KM, najveći broj građana u BiH je u kategoriji siromaha ili je, nažalost, i ispod te crte.

Već s prvim danima 2011. godine na policama trgovina građane je dočekalo iznenađenje u vidu viših cijena kruha, mlijeka, šećera, a stigle su i najave da slijedi novi val poskupljenja u idućim danima. Predsjednik Udruge za zaštitu potrošača u BiH Mensud Lakota kaže da su u prošloj godini vladala “tiha poskupljenja” i da je zabilježen stalni rast cijena, te da smo na početku 2011. imali situaciju da imamo ogromnu razliku cijena u odnosu na kraj 2009. - Razloga za poskupljenja nema, tvrdi Lakota i ponovno poziva vlasti da spriječe divljanje cijena i samovolju trgovaca. Stabilizacije ekonomskih prilika u BiH u 2011. godine neće biti, naprotiv, ekonomski stručnjaci i udruge potrošača tvrde da će biti još gore nego prošle godine, posebice kada su u pitanju cijene hrane i života uopće.

I većina ekonomskih stručnjaka smatra da će u ovoj godini morati doći do povećanja PDV-a jer drugog izlaza nema, te da će se morati riješiti višak djelatnika u administraciji. Napominju i to da 2012. na naplatu dolazi kredit od MMF-a te da nas sukladno tomu i ažurnosti domaće vlasti do 2014. ne očekuje ništa dobro. Slika koju državne institucije žele stvoriti o cijenama u BiH nije istinita, poručili su iz udruga potrošača. Cijene koje predočavaju u ministarstvima trgovine i agencijama za statistiku nisu ni slične cijenama na policama bh. trgovina.

Nepouzdani bilteni

Tako, primjerice, u biltenima koje izdaje Federalno ministarstvo trgovine cijene osnovnih životnih namirnica bivaju i po 20 feninga manje nego na policama trgovina. Služeći se tim biltenima, jedinim izvorima podataka, lako je zaključiti kako se cijene istih proizvoda u županijama razlikuju i po 40 posto. Zanimljivo je kako više ne postoje skuplje i jeftinije županije, dok je u jednoj skuplji kruh, u drugoj je skuplje ulje i tako redom. Kada se radi o usporedbi cijena s državama u okruženju, dade se zaključiti kako je u BiH hrana skuplja nego u Srbiji, a jeftinija od Hrvatske; pravilo za sve osnovne prehrambene artikle.