U božićno vrijeme posebno volimo deserte koji izgledaju raskošno, poput mousse torte, cheesecakea, panna cotte ili kolača s voćnim želeom. Upravo u takvim slasticama želatina ima glavnu ulogu, ali i reputaciju sastojka koji lako pokvari planove. Prečvrsta krema, sloj koji se ne stisne ili nejasne upute u receptu dovoljne su da unesu nervozu u blagdansku kuhinju.
Dobra vijest je da uz nekoliko osnovnih pravila želatina prestaje biti problem i postaje pouzdan saveznik. Za božićne kolače najčešće se koriste želatina u listićima i ona u prahu. Listići su omiljeni u profesionalnim receptima jer daju nježniju i ujednačeniju teksturu, dok je želatina u prahu praktična i lako dostupna za kućnu pripremu kolača. Mogu se međusobno zamijeniti, a osnovno pravilo glasi da jedan listić odgovara otprilike pet grama želatine u prahu. Bez obzira na oblik, želatina se uvijek priprema na sličan način. Najprije je treba namakati u hladnoj tekućini dok ne omekša, a zatim nježno otopiti u toploj smjesi. Ključna greška koju mnogi rade, osobito u žurbi, jest zagrijavanje do vrenja: tada želatina gubi svoju moć i desert se jednostavno neće stisnuti. Jednako je važno i kada je dodajete: smjesa ne smije biti ni prevruća ni potpuno hladna, kako bi se želatina ravnomjerno rasporedila.
Ako vam se božićna torta ili kremasti kolač ipak ne stisne kako ste očekivali, još nije sve izgubljeno. Smjesa se može lagano zagrijati, dodati malo dodatne otopljene želatine i ponovno ohladiti. S druge strane, previše želatine česta je greška kod deserata koji trebaju dugo stajati u hladnjaku, tada kolač postaje gumast i gubi onu poželjnu, svilenkastu teksturu. U takvim receptima manje je često više, osobito ako se koristi puno vrhnja, mascarponea ili čokolade. Treba imati na umu i da neki sastojci ne idu najbolje sa želatinom. Svježi ananas ili kivi, koji se ponekad koriste u blagdanskim desertima, sadrže enzime koji sprječavaju stvrdnjavanje. Ako ih želite uključiti u božićni kolač, kratko ih termički obradite i problem je riješen.
Za one koji na blagdanskom stolu izbjegavaju želatinu životinjskog podrijetla, postoje i dobre alternative. Agar-agar je snažniji i daje čvršći rez, dok je pektin izvrstan za voćne slojeve, punjenja i blagdanske želee. Tekstura neće biti identična, ali će desert i dalje izgledati elegantno i primamljivo. Kad se jednom savlada, želatina više nije izvor blagdanskog stresa, nego pomoć koja osigurava da se kolač lijepo reže, da slojevi ostanu na mjestu i da božićni desert izgleda jednako dobro kakvog je i okusa, piše Zadovoljna.hr.