Uobičajena je zabluda da će postavljanje termostata na 18 stupnjeva Celzija ohladiti prostoriju brže nego ako ga postavite na ugodnijih 24 stupnja. Međutim, istina je potpuno drugačija. Klima uređaj, bez obzira na zadanu temperaturu, uvijek ispušta zrak jednake, niske temperature. Termostat zapravo funkcionira kao pametni prekidač; on mjeri temperaturu zraka i šalje signal kompresoru kada da se uključi i isključi. Kada postavite ciljanu temperaturu, uređaj će raditi samo dok senzor ne zabilježi da je ta vrijednost dosegnuta. Stoga, kada odaberete nižu temperaturu, jedino što postižete jest da kompresoru nalažete da radi duže, a ne da radi "brže" ili "snažnije". Soba će se ohladiti do 24 stupnja jednakom brzinom bez obzira je li cilj 24 ili 18 stupnjeva.
Pa koja je onda idealna temperatura? Energetske agencije i stručnjaci slažu se da je za ravnotežu udobnosti i učinkovitosti optimalno održavati unutarnju temperaturu između 24 i 26 stupnjeva Celzijusa. Kako piše Repsol, idealna temperatura klima uređaja ljeti ovisi i o vanjskim uvjetima, pa je ključno pravilo izbjegavati preveliku razliku između vanjskog i unutarnjeg prostora. Preporučuje se da ta razlika ne prelazi sedam do 12 stupnjeva, jer nagli prijelaz iz vrućine u hladno predstavlja šok za organizam. Ljudsko tijelo se teško prilagođava takvim promjenama, što može uzrokovati glavobolje, ukočenost mišića i probleme s dišnim putevima. Za osobe s kroničnim bolestima, posebice srčane bolesnike, takvi su uvjeti posebno opasni.
Osim što je loša za zdravlje, navika postavljanja klime na najnižu temperaturu štetna je i za kućni budžet. Svaki stupanj niže na termostatu može povećati potrošnju električne energije za čak šest do osam posto. Jednostavnom računicom, održavanje temperature na 20 umjesto na 25 stupnjeva može rezultirati i do 40 posto većim računom za struju, bez ikakvog poboljšanja u brzini hlađenja. Dugoročno, takav rad neprestano opterećuje kompresor, ključnu i najskuplju komponentu uređaja, što dovodi do njegova bržeg trošenja i potencijalno skupih kvarova. Ironično, mnogi tada posežu za dekama ili toplijom odjećom, što je apsurdan gubitak energije.
Srećom, postoji nekoliko strategija za učinkovitije hlađenje. Umjesto oslanjanja na nisku temperaturu, koristite ventilatore. Oni ne hlade zrak, ali stvaraju efekt povjetarca koji čini da se osjećate i do nekoliko stupnjeva hladnije, što omogućuje postavljanje termostata na višu temperaturu. Jednako je važno spriječiti prodor topline u dom. Tijekom najtoplijeg dijela dana držite prozore i vrata zatvorenima, a rolete ili zavjese spuštenima kako biste blokirali izravnu sunčevu svjetlost. Izbjegavajte korištenje pećnice i drugih uređaja koji dodatno zagrijavaju prostor. Također, obratite pozornost na vlažnost zraka; visoka vlažnost čini da se zrak doima toplijim. Redovito održavanje klima uređaja i čišćenje filtera ključni su za optimalan rad jer prljavi filteri smanjuju protok zraka i tjeraju sustav da radi teže.