Liječnici rak gušterače često opisuju kao jednu od najokrutnijih bolesti. Razvija se tiho, s vrlo malo jasnih znakova upozorenja, a prečesto se otkriva tek kada se već proširio, zbog čega su prognoze izrazito loše. Za većinu pacijenata ishod je mračan jer se bolest kasno dijagnosticira. Gušterača, mala žlijezda skrivena duboko iza želuca, ima ključnu ulogu u probavi i kontroli šećera u krvi, no upravo zbog njezina položaja tumori mogu rasti mjesecima, pa čak i godinama, a da ne uzrokuju očite simptome, prenosi Daily Mail.
Najnovije procjene otkrivaju da tek 13 posto pacijenata živi više od pet godina nakon dijagnoze, što ovu bolest čini jednim od najsmrtonosnijih oblika raka. Tragični slučajevi poznatih osoba samo su potvrdili koliko brutalan može biti. Zvijezda filmova o Harryju Potteru, Alan Rickman, preminuo je 2016. u 69. godini, samo nekoliko mjeseci nakon što je saznao za dijagnozu, dok je akcijski junak Patrick Swayze umro 2009. godine unutar 20 mjeseci od dijagnoze. Do trenutka kada se pojave znakovi poput gubitka težine, bolova u trbuhu ili žutice, rak se često već proširio, što značajno ograničava mogućnosti liječenja.
Iako se gotovo polovica slučajeva javlja kod osoba starijih od 75 godina, raste zabrinutost zbog sve više dokaza da stope obolijevanja rastu među mlađim ljudima, posebice ženama, a taj porast potiče najagresivniji oblik, duktalni adenokarcinom gušterače. Stručnjaci smatraju da dio tog porasta može biti posljedica bolje dijagnostike manjih tumora, ali sve se više govori o utjecaju modernog načina života. Pušenje, pretilost, konzumacija alkohola i loša prehrana poznati su čimbenici rizika koji uglavnom potiču kroničnu upalu, remete razinu inzulina i stavljaju gušteraču pod stalni stres.
Razlog zašto se bolest tako često previdi leži djelomično u njezinoj biologiji. Kirurg i povjerenik organizacije Pancreatic Cancer Action, Neville Menezes, ističe kako su stope preživljavanja neznatno poboljšane, ali manje od 10 posto pacijenata uopće ispunjava uvjete za operaciju jer se bolest dijagnosticira prekasno. "Simptomi se mogu zamijeniti za nešto jednostavno poput probavnih smetnji", upozorava Menezes. Znanstvenici sada istražuju i mogu li noviji trendovi, uključujući nagli porast popularnosti injekcija za mršavljenje i nikotinskih vrećica poput snusa, također utjecati na zdravlje gušterače.
Pušenje, alkohol i snus: Smrtonosna kombinacija za gušteraču
Prema podacima organizacije Cancer Research UK, otprilike jedan od pet slučajeva raka gušterače povezan je s pušenjem. Cigarete, cigare i lule povećavaju rizik, kao i duhan za žvakanje. "Znamo da je pušenje faktor rizika za mnoge vrste raka, no studije također pokazuju da pušači imaju otprilike dvostruko veći rizik od razvoja raka gušterače u usporedbi s nepušačima", kaže Ade Williams, ljekarnik i ambasador organizacije Pancreatic Cancer Action. Pušenje je često povezano s konzumacijom alkohola, a stručnjaci upozoravaju da ta kombinacija može biti posebno štetna jer zajedno mogu upaliti gušteraču i s vremenom oštetiti organ.
Alkohol također može izravno naštetiti gušterači, potičući prerano aktiviranje probavnih enzima unutar samog organa, što dovodi do toga da gušterača počinje probavljati vlastito tkivo i uzrokuje kronični pankreatitis, stanje koje povećava rizik od raka. Posebno se postavlja pitanje o novijim nikotinskim proizvodima, prvenstveno snusu, malim vrećicama koje se stavljaju pod usnu i koje su stekle ogromnu popularnost među mladima. Iako dokazi nisu konačni, neke studije su izazvale zabrinutost; jedna švedska studija iz 2007. pokazala je da korisnici snusa imaju dvostruko veći rizik, dok je norveška studija iz 2005. izvijestila o 67 posto povećanom riziku. Za sada stručnjaci savjetuju da je najsigurniji pristup izbjegavanje duhana u svim oblicima.
Pretilost i loša prehrana kao okidači bolesti
Procjenjuje se da oko 64 posto odraslih u Engleskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu ili živi s pretilošću, što je glavni faktor rizika za kronične bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, bolesti srca i određene vrste raka, među kojima je i rak gušterače. Višak visceralne masti, one koja se nakuplja oko unutarnjih organa, stvara pritisak na gušteraču, a gubitak od samo pet do 10 posto tjelesne težine može značajno smanjiti to opterećenje.
Održavanje zdrave težine počinje uravnoteženom prehranom bogatom voćem, povrćem, vlaknima i proteinima, uz ograničenje ultraprerađene hrane, zašećerenih pića i zasićenih masti. Loša prehrana može uzrokovati nagle skokove šećera u krvi, tjerajući gušteraču da radi napornije kako bi proizvela inzulin. Visoka konzumacija crvenog i prerađenog mesa također je povezana s povećanim rizikom, a stručnjaci naglašavaju da zasićene masti koje se nalaze u mesu, osobito u prerađenim proizvodima poput slanine i hamburgera, mogu negativno utjecati na zdravlje gušterače. Tjelesna aktivnost je jednako važna jer poboljšava osjetljivost na inzulin, što smanjuje opterećenje gušterače, a čak i kratki naleti aktivnosti mogu biti korisni.
Mogu li injekcije za mršavljenje izazvati rak?
Injekcije za mršavljenje postale su iznimno popularne, no stručnjaci upozoravaju pacijente da se pridržavaju liječničkih savjeta. Rane studije izazvale su zabrinutost da bi lijekovi iz skupine agonista GLP-1 receptora, poznatiji pod markama kao što su Wegovy, Ozempic i Mounjaro, mogli utjecati na gušteraču i povećati rizik od pankreatitisa. Novije, opsežne studije su ipak umirujuće i sugeriraju da ti lijekovi ne povećavaju značajno rizik od raka gušterače, a neki dokazi čak upućuju na potencijalno smanjenje rizika. Međutim, još uvijek su potrebni dugoročni podaci kako bi se u potpunosti razumio njihov učinak. Regulatorna tijela su izdala upozorenje o malom riziku od pankreatitisa, iznenadne i potencijalno po život opasne upale gušterače, čiji simptomi uključuju jaku bol u trbuhu ili leđima, povišenu temperaturu i povraćanje. Pacijentima se savjetuje da u tom slučaju odmah potraže liječničku pomoć. Iako rijetki, teški slučajevi mogu dovesti do infekcije, zatajenja organa ili smrti.
Obiteljska povijest i skriveni genetski rizici
Oko pet do deset posto slučajeva raka gušterače povezano je s obiteljskom poviješću bolesti. Rizik je veći ako su oboljeli srodnici prvog stupnja, osobito ako im je dijagnoza postavljena u mlađoj dobi. Geni poput BRCA1, BRCA2 i PALB2 mogu povećati rizik, kao i nasljedni sindromi. Zbog toga su nedavno ažurirane smjernice koje sada preporučuju godišnji pregled (magnetskom rezonancijom ili endoskopskim ultrazvukom) za sve osobe s mutacijama gena BRCA1 ili BRCA2, bez obzira na obiteljsku povijest. Osobama s jakom obiteljskom poviješću preporučuje se genetsko testiranje, koje može omogućiti pažljivije praćenje i raniju intervenciju. Za one s nasljednim rizikom, promjene načina života, poput održavanja zdrave težine, nepušenja i ograničavanja alkohola, postaju još važnije.
Znanstveni prodori koji bi mogli promijeniti crne statistike
Unatoč sumornoj statistici, nedavni znanstveni napredak nudi tračak nade. Posebno je odjeknula vijest španjolskih istraživača koji su uspjeli potpuno eliminirati tumore gušterače kod laboratorijskih miševa koristeći kombinaciju triju postojećih lijekova. Terapija djeluje tako da istovremeno blokira više puteva preživljavanja koje rak gušterače koristi, čime se sprječava razvoj otpornosti. Iako je pristup obećavajući, tek slijede klinička ispitivanja na ljudima. Istovremeno, napredak se vidi i u drugim područjima. Ciljani lijekovi poput PARP inhibitora već se koriste kod malog broja pacijenata s nasljednim BRCA mutacijama.
Znanstvenici također razvijaju nove načine za ranije otkrivanje bolesti, a novi testovi krvi koji koriste više markera pokazuju velik potencijal u identificiranju raka gušterače u ranijoj, izlječivoj fazi. U razvoju su i terapijska mRNA cjepiva koja bi mogla spriječiti povratak tumora nakon operacije, kao i korištenje umjetne inteligencije za analizu snimaka CT-a i magnetske rezonancije, što bi moglo otkriti tumore i do godinu dana ranije. Iako rak gušterače ostaje jedan od najvećih medicinskih izazova, napredak u liječenju, ranijem otkrivanju i boljoj svijesti polako počinje mijenjati izglede. "Izlječenje je rijetko, ali je moguće", zaključuje Menezes.