Ateroskleroza se može razvijati godinama bez ikakvih simptoma, a nova studija pokazala je koliko rano taj proces može početi. Znakovi bolesti pronađeni su čak i kod dijela osoba u 20-ima. Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u svijetu, a jedan od glavnih procesa koji im prethodi je ateroskleroza – postupno nakupljanje masnih naslaga, odnosno plaka, unutar arterija.
Problem je u tome što ateroskleroza može dugo napredovati bez ikakvih upozoravajućih simptoma. Kada se simptomi konačno pojave, bolest je već uznapredovala, a puknuće plaka može dovesti do stvaranja krvnog ugruška i izazvati srčani ili moždani udar. Nova studija, objavljena u časopisu New England Journal of Medicine, pokazala je koliko je ova „tiha“ bolest zapravo raširena među odraslima.
Znakovi ateroskleroze pronađeni i kod osoba u 20-ima
Istraživanje REACT obuhvatilo je 16.808 odraslih osoba u dobi od 18 do 70 godina iz Danske i Španjolske, koje nisu imale prethodno dijagnosticiranu kardiovaskularnu bolest, prenosi Ordinacija.hr.
Istraživači su ultrazvukom pregledavali arterije vrata i nogu, dok su CT angiografijom analizirali koronarne arterije koje opskrbljuju srce. Kod 13.186 sudionika bilo je moguće napraviti kompletan pregled sva tri područja. Rezultati su pokazali da je više od 57 posto osoba u dobi od 18 do 70 godina imalo znakove ateroskleroze.
Bolest je bila prisutna čak i među najmlađima. U dobi od 18 do 29 godina znakovi tihe ateroskleroze pronađeni su kod otprilike jedne od 13 osoba. No s godinama učestalost značajno raste. Među muškarcima u 30-im godinama 34,6 posto imalo je već vidljive naslage u arterijama, odnosno otprilike svaki treći muškarac. Kod žena iste dobi plak je pronađen kod 21,3 posto sudionica.
Muškarci razvijaju aterosklerozu ranije
Istraživanje je pokazalo i jasnu razliku između muškaraca i žena.
Muškarci su općenito ranije razvijali aterosklerotske promjene, dok se kod žena njihov učestaliji i nagliji porast bilježio tijekom srednje životne dobi. Istraživači procjenjuju da žene u prosjeku imaju svojevrsni „zaostatak“ od oko pet do deset godina u razvoju ovog obrasca bolesti.
Do 60. ili 70. godine života ateroskleroza je već bila iznimno česta. Samo 1,9 posto muškaraca i 8,1 posto žena nije imalo nikakav vidljivi plak.
S godinama nije rastao samo broj ljudi s aterosklerozom, već i njezina proširenost. U 30-im godinama plak se u dvije ili tri ispitivane regije nalazio kod 6 posto muškaraca i 2,6 posto žena. U dobi od 60 do 70 godina plak je u sva tri pregledana područja imalo 56,3 posto muškaraca i 30,7 posto žena.
Može li se ateroskleroza otkriti prije nego što izazove probleme?
Danas se procjena rizika od kardiovaskularnih bolesti uglavnom temelji na čimbenicima poput dobi, krvnog tlaka, kolesterola i pušenja. Međutim, takvi izračuni ne pokazuju nužno ima li osoba već razvijenu aterosklerozu. Istraživači su rezultate snimanja zato usporedili sa SCORE2, alatom koji se koristi za procjenu desetogodišnjeg rizika od kardiovaskularnih bolesti.
Pokazalo se da su mnoge osobe koje su već imale vidljive naslage u arterijama prema standardnoj procjeni i dalje bile svrstane u skupinu s nižim rizikom. Među osobama u dobi od 40 do 69 godina, SCORE2 je u skupinu visokog rizika svrstao samo 1,9 posto sudionika koji su imali tihu aterosklerozu.
To ne znači da su postojeće metode procjene rizika beskorisne. Naprotiv, istraživači smatraju da bi snimanje arterija u budućnosti moglo nadopuniti postojeće načine procjene rizika i pomoći u ranijem prepoznavanju osoba kojima prijeti kardiovaskularna bolest.
Ranije otkrivanje moglo bi omogućiti raniju prevenciju
Ipak, rezultati ove studije zasad ne znače da bi svi trebali rutinski obavljati snimanje arterija. Cilj ovog dijela istraživanja bio je utvrditi koliko je ateroskleroza česta i kako se razvija tijekom života, a ne dokazati da bi masovni probir poboljšao zdravstvene ishode.
Istraživači sada planiraju ispitati može li se prevencijom usmjerenom prema nalazima snimanja učinkovitije usporiti napredovanje ateroskleroze nego dosadašnjim pristupom.
– Desetljećima smo procjenjivali kardiovaskularni rizik koristeći čimbenike poput dobi, krvnog tlaka i kolesterola. Ovo istraživanje pokazuje da sada možemo otići korak dalje i izravno otkriti bolest prije nego što izazove srčani ili moždani udar – ističe kardiolog Borja Ibáñez.
Poruka istraživanja pritom je važna i za mlađe osobe: ateroskleroza nije nužno problem koji počinje tek u starijoj dobi. Proces može započeti mnogo ranije, dok osoba još nema nikakve simptome.
Upravo zato kontrola krvnog tlaka i kolesterola, nepušenje, redovita tjelesna aktivnost, zdrava prehrana i održavanje primjerene tjelesne težine ostaju važni dijelovi prevencije – čak i kada se osjećamo potpuno zdravo.