Konzumacija malina može sniziti razinu šećera u krvi i smanjiti potrebu za insulinom kod osoba s rizikom od dijabetesa, piše Health.com. Maline spadaju među voće s najmanje šećera. Oko 120 grama malina sadrži približno 5,4 grama šećera, dok manja jabuka ima oko 17 grama. Zato su dobar izbor za one koji vole slatko, ali žele smanjiti ukupan unos šećera.
Usporavanje starenja i smanjenje upala
Zahvaljujući visokom sadržaju vitamina C, maline su prepune antioksidansa. Prehrana bogata antioksidansima povezuje se s manjim rizikom od razvoja bolesti srca, krvnih žila i karcinoma. Antioksidansi se bore protiv slobodnih radikala – nestabilnih molekula koji izazivaju oksidativni stres – i tako mogu odgoditi ili spriječiti oštećenje stanica, piše b92.
Također pomažu u smanjenju upala, koje su jedan od okidača preranog starenja, a prirodne zaštitne tvari iz malina mogu ublažiti i bolove od artritisa. Maline sadrže elagitanine i antocijanine, fitokemikalije biljnog podrijetla koje imaju antikancerogena svojstva.
Bogat izvor vlakana
Maline su jedan od najbogatijih prirodnih izvora vlakana i sadrže oko 8 grama vlakana na 120 grama voća. Vlakna imaju brojne zdravstvene koristi: produljuju osjećaj sitosti, pomažu u kontroli razine šećera u krvi i podržavaju zdravlje probavnog sustava. Uz to, vlakna iz malina potiču rast korisnih crijevnih bakterija, što može pozitivno utjecati na osobe s pretilošću, metaboličkim sindromom i bolestima crijeva.
Pomoć u regulaciji šećera u krvi
Osobama s povećanim rizikom od dijabetesa češća konzumacija malina može pomoći u snižavanju razine šećera u krvi. Jedenje malina također doprinosi smanjenju količine insulina potrebnog za regulaciju šećera.
Podrška zdravlju mozga
Maline pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa, koji je čimbenik rizika za bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. To ih čini izvrsnom namirnicom za zdravlje mozga. Flavonoidi prisutni u bobičastom voću mogu pomoći u poboljšanju koordinacije i pamćenja.
Nutritivna vrijednost malina
Oko 120 grama sirovih malina sadrži približno 60 kalorija, 14 grama ugljikovodika, 1,5 grama proteina i manje od jednog grama masti. Posebno se ističu po vlaknima — u toj količini ih ima oko 8 grama.
Na što treba obratiti pozornost
Iako su maline uglavnom sigurne i zdrave, kod nekih osoba mogu izazvati alergijsku reakciju. Također, kao i drugo voće, mogu biti kontaminirane bakterijama koje izazivaju probavne smetnje poput bolova u trbuhu, proljeva, povraćanja i povišene temperature. Da biste to izbjegli, maline prije jela uvijek dobro operite pod mlazom vode. Uklonite sve zgnječene, oštećene ili pljesnive dijelove i osušite ih čistim papirnatim ručnikom.
Kako uključiti maline u prehranu
Maline možete lako uključiti u svakodnevnu prehranu. Dodajte ih svježe u zobenu kašu, salate ili deserte. Izvrsno se slažu s orašastim plodovima, sjemenkama bundeve i komadićima tamne čokolade. Možete ih lagano zgnječiti i napraviti preljev za palačinke.
Smrznute maline su idealne za smoothieje ili ih jednostavno možete odmrznuti i jesti. Za domaći džem, zgnječite ih i pomiješajte s malo meda i limunova soka. Ako smrznute maline zagrijete na laganoj vatri s naribanim đumbirom i cimetom, dobit ćete bazu za jednostavan desert koji možete preliti maslacem od badema ili posuti zobeni pahuljicama i sjeckanim orašastim plodovima.