Gradnja baliranom slamom u Sloveniji se smatra nišom, no zanimanje za nju raste sa sve izraženijom težnjom prema korištenju prirodnih materijala. S arhitekticom Zalom Peršin i Antonom Pugljem, osnivačem Centra za prirodnu gradnju Gnezdo, razgovarali smo o prednostima, posebnostima i predrasudama o gradnji slamom, piše Delo in dom.
Ugodan osjećaj stanovanja
Sugovornici najprije pojašnjavaju da slama nije samostalan građevinski sustav, nego prije svega prirodni izolacijski materijal koji se koristi unutar drvene skeletne konstrukcije. Prilikom gradnje konstrukciju je potrebno prilagoditi dimenzijama bala slame, zbog čega zidovi mogu biti debeli 50 centimetara ili više. Deblji zidovi doduše zauzimaju više prostora, no mogu postati i važan arhitektonski element, primjerice pri oblikovanju niša za sjedenje u dubokim prozorskim otvorima. Prednost prirodnih materijala nije samo u načinu gradnje, nego i u osjećaju stanovanja. Sugovornici ističu ugodniju unutarnju klimu, toplije površine i sposobnost glinenih žbuka da reguliraju vlažnost zraka.
„Najstarija kuća izgrađena balama slame nalazi se u Francuskoj i potječe iz 1921. godine. Ta kuća i danas funkcionira.” – Anton Pugelj
Voda, vatra i glodavci
Sugovornici su suglasni da gradnja slamom zahtijeva promišljeno projektiranje i preciznu izvedbu, no zauzvrat pruža ugodan osjećaj stanovanja i mali ekološki otisak.
Zidovi od slame s unutarnje se strane u pravilu obrađuju glinenom žbukom, a s vanjske vapnenom. Važno je da konstrukcija omogućuje prolazak vlage, budući da je upravo voda najveći neprijatelj gradnje slamom. Ako je slama dulje vrijeme izložena vodi, može početi propadati, stoga je već pri projektiranju potrebno predvidjeti zaštitu od oborina, vlage iz tla i mogućeg curenja instalacija. I betonska ploča mora biti odgovarajuće hidroizolirana, dok je instalacije smisleno provesti u zasebnoj ravnini kako eventualna voda ne bi došla izravno do slame.
Važna je i zaštita od požara; sama po sebi slama je zapaljiv materijal. No, prema riječima sugovornika, u balama je ona izuzetno gusto stisnuta, a zidovi su zaštićeni žbukama, pa tako izvedena gradnja u potpunosti zadovoljava zahtjeve protupožarne sigurnosti.
Čest strah predstavljaju i glodavci. Sugovornici pojašnjavaju da slama za njih nije zanimljiva kao hrana, nego isključivo kao prostor za gniježđenje, pa je stoga potrebno pravilno izvesti građevinske detalje koji glodavcima onemogućuju pristup.
„Slama glodavcima nije zanimljiva u prehrambenom smislu, odnosno oni je ne jedu.” – Zala Peršin
Više od pukog građevinskog materijala
Upravo zbog zahtjevnosti detalja sugovornici upozoravaju da takva gradnja nije pogodna za improvizaciju. Ključna je suradnja arhitekta, statičara, izvođača radova i investitora, kao i primjena provjerenih sustava. Nažalost, iskusnih izvođača nema puno.
Iznimno je važna i kvaliteta same slame jer građevinske bale nisu jednake uobičajenim poljoprivrednim balama. Pri odabiru je potrebno provjeriti njihovu vlažnost, težinu, način skladištenja te uvjete u kojima je slama uzgojena i osušena.
Vrijeme gradnje usporedivo je s drugim sustavima drvenih skeletnih konstrukcija, no sušenje glinenih žbuka može zahtijevati nešto više vremena.
I u financijskom smislu gradnja slamom može biti usporediva s klasičnim načinom gradnje, pri čemu konačna cijena objekta, naravno, ovisi o izvedbenim detaljima, rasponima konstrukcije i veličini staklenih površina.
Unatoč predrasudama, životni vijek objekta od slame potpuno je usporediv sa životnim vijekom klasično građenog objekta.
Sve u svemu, gradnja slamom nije jednostavna prečica do vlastitog doma, nego zahtijeva promišljeno planiranje i kvalitetnu izvedbu. Zauzvrat pruža iznimno kvalitetan osjećaj stanovanja uz minimalan utjecaj na okoliš.