Najveća vrlina Bluetootha - rad u pozadini bez intervencije - ujedno je i njegova najveća mana. Budući da radi tako tiho, većina ljudi zaboravlja da je uopće aktivan, a u svijetu kibernetičke sigurnosti, ono što korisnici zaboravljaju, napadači prvi primjećuju. Ova tehnologija, izvorno zamjena za kabele, danas je sveprisutna, ali njezina pogodnost maskira rastuće prijetnje privatnosti i sigurnosti.
Čak i kada nije aktivno spojen, vaš uređaj vjerojatno emitira signale u eter, pozivajući na povezivanje. Ti signali sadrže podatke poput imena uređaja, primjerice "Ivanove slušalice", i jedinstvene MAC adrese. Napadaču s jednostavnim skenerom to pruža dragocjene informacije za praćenje vašeg kretanja ili otkrivanje identiteta. Problem eskalira u poslovnim okruženjima s BYOD (Bring Your Own Device) politikom, gdje osobni uređaji zaposlenika, često sa zastarjelim softverom, postaju najslabija karika u sigurnosnom lancu.
Napadači su razvili čitav arsenal tehnika za iskorištavanje ovih slabosti. Jedna od najpoznatijih je "Bluesnarfing", kojom haker dobiva neovlašteni pristup podacima poput kontakata, poruka i fotografija. Još opasniji je "Bluebugging", gdje napadač stvara tajna "stražnja vrata" i preuzima potpunu kontrolu nad uređajem, čime može prisluškivati pozive ili slati poruke u vaše ime. Postoje i napadi poput "Bluejackinga" za slanje neželjenog spama. Ove tehnike su stvarna prijetnja u javnom prostoru.
Da ovo nije samo teorija, dokazuju napadi koji iskorištavaju Bluetooth HID profile za tipkovnice i miševe. Korištenjem lako dostupnih alata poput Flipper Zero, napadač može emulirati bežičnu tipkovnicu. Vaše računalo, s uključenim Bluetoothom, prihvatit će "novu tipkovnicu" bez provjere, a napadač u nekoliko sekundi može nevidljivo upisati naredbe, preuzeti zlonamjerni softver i dobiti puni pristup sustavu. Žrtva često primijeti samo kratko treperenje zaslona. Slične su ranjivosti otkrivene i u infotainment sustavima vodećih proizvođača automobila, omogućujući pristup kontaktima i povijesti poziva samo blizinom vozila.
Osim izravnih napada, Bluetooth je postao ključni alat za precizno praćenje lokacije, pogotovo u zatvorenim prostorima. Trgovački centri, zračne luke i javni prostori prepuni su skrivenih odašiljača, takozvanih Bluetooth beacona. Ovi uređaji emitiraju signale koje hvataju aplikacije na vašem telefonu, često i bez vašeg znanja. Kada se zadržite ispred police s određenim proizvodom, beacon to bilježi. Te informacije se zatim šalju marketinškim tvrtkama koje stvaraju detaljne profile o vašim navikama i interesima. Taj skriveni "beacosystem" funkcionira putem softverskih paketa (SDK) ugrađenih u brojne popularne aplikacije, poput onih za vremensku prognozu, stvarajući sustav nadzora koji prati vaše kretanje s preciznošću od nekoliko centimetara.
Čest argument za isključivanje Bluetootha jest briga o trajanju baterije, no taj je utjecaj često preuveličan. Uvođenjem tehnologije Bluetooth Low Energy (BLE), od verzije 4.0 nadalje, potrošnja je drastično smanjena. BLE je dizajniran za slanje malih paketa podataka u intervalima, dok većinu vremena provodi u stanju mirovanja. Testovi pokazuju da uključen, ali neaktivan Bluetooth troši tek oko 1,8 posto dodatne baterije dnevno, dok aktivna uporaba povećava potrošnju na otprilike 6,6 posto. Ipak, neprestano skeniranje okoline u potrazi za novim uređajima može doprinijeti bržem pražnjenju baterije, osobito na starijim telefonima.
Zaštita ne zahtijeva odricanje od tehnologije, već usvajanje sigurnosnih navika. Najvažniji korak jest isključiti Bluetooth kada ga ne koristite. Time zatvarate vrata potencijalnim napadima. Jednako je ključno isključiti vidljivost uređaja ("discoverable mode") kako vas neovlaštene osobe ne bi mogle ni pronaći. Uparivanje novih uređaja obavljajte na sigurnom, privatnom mjestu. Odbijajte sve sumnjive zahtjeve za povezivanjem i redovito ažurirajte softver na svojim uređajima, jer nadogradnje ispravljaju poznate ranjivosti. Povremeno pregledajte popis uparenih veza i obrišite one koje više nisu aktivne.