Sakralna izložba u Franjevačkoj galeriji i muzeju u Širokom Brijegu

"Smirena ljepota duhovnosti Božića"; iz kista Ivane Ćavar

"Smirena ljepota duhovnosti Božića"; iz kista Ivane Ćavar
03.01.2023.
u 18:14
Slike na ovoj izložbi, sa svetom betlehemskom noći kao orijentirom i Marijom kao svetom konstantom svih prikaza, prevladavajuće su liričnosti, s naviranjem i sadnjom svjetla, sa suptilnošću odnosa između likova i prostora i odmjerenim gradacijama kromatskih vrijednosti
Pogledaj originalni članak

U Franjevačkom muzeju i galeriji u Širokom Brijegu postavljena je izložba slika "Smirena ljepota duhovnosti Božića" Ivane Ćavar. Izložba ostaje otvorena do 20. siječnja 2023. godine. Autor predgovora je Stanko Špoljarić, a organizator izložbe, kao i nakladnik kataloga, je gvardijan širokobriješkog samostana fra Ivan Marić koji je govorio na izložbi i proglasio je otvorenom. Program svečanosti je vodila Željka Šaravanja.

Biblijski motivi

Autorica se predstavila s 20 slika, ulja na platnu, o kojima Stanko Špoljarić piše: "Veliki broj motiva kršćanske ikonografije, i pojedinačnih scena, i motivskih cjelina, inspirira umjetnike koji različitim stilskim rješenjima, talentom te pamćenjem i postavljanjem pitanja oblikuju djela sakralne tematike. Jednu od cjelina svojom slikarskom poetikom osmislila je Ivana Ćavar povezujući niz prizora, od navještenja do bijega u Egipat. Bogat je to scenarij prepun poruka, ispunjen povijesnom i vjerskom zbiljom, ispunjen emocijama. Druga je cjelina vezana uz Pasiju, gdje je u prvom planu Kristov križni put. Spominjem obje ove cjeline jer je Ivana Ćavar značajan dio svog sakralnog opusa posvetila Kristovu golgotskom martiriju, produbljujući ga i slavom Isusova uskrsnuća.

Dva ikonografska pola, čvrsto integrirana kroz Kristovo poslanje spasiteljskog čina, karakterizira stilsko jedinstvo, čak i u dodirima različite ugođajnosti. Odriče se Ivana u svom slikarskom načinu realističke preciznosti, ali i pretjerane stilizacije, izbjegavši tako drastičnost figurativnog s jedne strane i idealizaciju formi s druge. Razlog je u teološkom doživljaju i razumijevanju sadržaja. Nebo se povezalo sa zemljom, Bog na njoj podučava i korača. Biblijske motive ne prikazuje Ivana tek kao nešto što je bilo, kao umjetničku reminiscencu, već kao stanja i zbivanja koja su na poseban način uprisutnjena i danas.

Ivana doživljava na isti način svjetlo vatre u betlehemskoj štalici i neopisivost svjetla jeruzalemskog uskrsnog jutra, ista nadmoćnost svjetla je u svim situacijama Isusova života, pa i postajama križnoga puta, vidljivo u nemjerljivom predanju žrtve za svakog čovjeka. Znaka i znakovitosti na putu sveprostorne aureole. Ivanina umjetnost upućena je transcendentalnom, ispunjena vjerom i ljepotom stvarnog i imaginarnog. Pojma ljepote tumačenje i odjekom misli "Ljepota je vječna sadašnjost". Ne kao umilna otmjenost, već kao darovana dragocjenost prožeta smislom. U preplitanju prošlog, sadašnjeg i nadnaravnog budućeg. U slikarstvu produbljivanja estetske kategorije putem posvojenja zapisa evanđelista, aktualnih u svakodnevnoj otvorenosti Božjem djelovanju u svijetu.

Slike na ovoj izložbi, sa svetom betlehemskom noći kao orijentirom i Marijom kao svetom konstantom svih prikaza, prevladavajuće su liričnosti, s naviranjem i sadnjom svjetla, sa suptilnošću odnosa između likova i prostora i odmjerenim gradacijama kromatskih vrijednosti. U Ivaninim kompozicijama skladne ritmičnosti, s prizvukom odmjerene geometričnosti, vidljive u većim plohama osnovnog rastera slike, a i razigranim (po ključu likovne logike) brojnim partikulama mekih obrisa. S podsjećanjem na tehniku vitraja kojima je Ivana oplemenila zavidan broj sakralnih prostora. Mala je to formalna analiza ostvarenja, potka za postavljenu likovnu strukturu, nositelja ozračja ozarenosti i smiraja. Osvojena dubina prostora ispunjena je blago naznačenom predmetnošću interijera, arhitekture, šireg ambijenta, nenametljive je gradivnosti i utišane palete. Akcenti boje pretežno su vezani za figure, odnosno draperije, dajući im karakter simbolične putenosti. Ivana uvijek teži svečanosti slike, svom utočištu s blagdanskom posvećenosti, pa i mističnosti, sa stvorenim nizom poticanja na molitvu u sadržajnosti čitanja. Dakako da nijansama Ivana izlazi iz sheme statičnog likovnog koncepta pa i mijenama unutarnjeg naboja te se osjećaju rasponi u divotama raspoloženja. Tako u sceni Blagovijesti Marija u poniznosti i uzbuđenju prihvaća ulogu Bogorodice koju je Bog namijenio, prijateljski se pozdravlja i druži s rođakinjom Elizabetom, trudna, zajedno s Josipom na ulicama Betlehema traži krov nad glavom, brižna je majka pri Isusovu rođenju, a dolasci pastira uz pjesmu anđela, darovi kraljeva, ispunjavaju je radošću. A na neizvjesnom putu u Egipat prepušta se Josipovu vodstvu.

U tvorbi slika ovog motivskog kruga postoji opasnost zadržavanja na atraktivnosti samog literarnog opisa. Ivana poštuje značenje dubokih u jednostavnosti riječi novozavjetnih tekstova, unoseći ih kao okvir i širenje u svoje slike, uzdignuća duhovnosti, u prožimanju ideja umjetnosti i vjerskih istina.

Ivana Ćavar u svom slikarstvu sakralne tematike plijeni rijetkom autentičnošću izraza. Poštuje baštinjeno, dugu tradiciju prikaza sakralnih motiva (čini mi se da joj je duh i slikarska čistoća renesansnog genija fra Angelica posebno draga), ali sklada i pročišćuje djela vlastitog stava. Započetog još u dječjoj dobi, u iskrenosti pučke pobožnosti, kada je u vremenu došašća i Božića promatrala, razgovarala, molila uz jaslice, u svom domu i crkvi franjevačkog samostana u rodnom Širokom Brijegu. I pojavila se ona iskra postupno njegovane dojmljive umjetnosti koja je danas krasi."

Tragom učitelja

Ivana Ćavar rođena je u Širokom Brijegu, a 1999. diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Vasilija Josipa Jordana. Šest godina potom završila je poslijediplomski studij Ars sacra na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru sa sjedištem u Širokom Brijegu, gdje predaje. Godine 2008. postaje docentica i u tom zvanju ostaje do 2014. kada postaje izvanredna profesorica. Danas kao redovita profesorica radi na kolegijima Mali akt II, Plastična anatomija I i II, Uvod u diplomski rad – slikarstvo I, II i III, Diplomski rad. Na doktorskom studiju Ars sacra vodi kolegij Uređenje sakralnog prostora. Izlagala je na četrdesetak samostalnih i na više od stotinu skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Izvela je nekoliko javnih radova sakralne tematike u BiH i Hrvatskoj. Godine 1999. dobila je pohvalnicu zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti za uspješan rad tijekom akademske 1998./99. Njezina izložba "Smirena ljepota duhovnosti Božića" najljepši je božićni likovni dar ove darovite i vrijedne umjetnice iz Širokog Brijega.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.