Prema dosadašnjim istraživanjima, korupcija u BiH godišnje proguta oko 800 milijuna konvertibilnih maraka (400 milijuna eura). Najizraženija je u javnim nabavama, jer proguta čak 90 posto sredstava. Europski istraživački centar uradio je istraživanje o ‘Ustavu BiH kao generatoru korupcije’ u kojem se navodi da nedorečen Ustav ostavlja prostor za korupciju u svakom segmentu društva. No, političarima nije u interesu da naprave izmjene i Ustava i zakonske regulative koji će omogućiti efikasniju borbu protiv korupcije. S druge strane, Europska unija koja bi mogla biti korektiv nema vremena da se bavi BiH, ocjenjuju analitičari.
Izmjene zakona ili...
Komplicirano državno uređenje i nedorečen Ustav BiH ostavljaju prostor za visok stupanj korupcije, stoji, između ostalog, u istraživanju Europskog istraživačkog centra. Zbog nedorečenosti Ustava i formalni neformalni demokratski mehanizmi kontrole u borbi protiv korupcije su nerazvijeni. Koautor izvještaja, Adnan Huskić, politički analitičar i predavač na Sarajevskoj školi za znanost i tehnologiju pak tvrdi da političari u Bosni i Hercegovini već godinama na svaki pokušaj građanskog bunta koji je rezultat kroničnog nezadovoljstva potežu priču o nacionalizmu i međuetničkoj mržnji, te na taj način devalviraju svaki pokušaj građana da ih pozovu na odgovornost. Udruženje građana Tender do sada je upozoravalo da je korupcija najizraženija u oblasti javnih nabava. Prosjek u Europskoj uniji je da 25 sredstava propadne zbog netransparentnih natječaja, a u Bosni i Hercegovini taj postotak je čak 90 posto. Članovi udruženja predlagali su izmjene Zakona o javnim nabavama na način da se po uzoru na razvijene zemlje korupcija svede na minimum, no uzalud.
Bez jasne strategije
Kada su u pitanju javne nabave, jednu od ključnih uloga ima i Zakon o slobodnom pristupu informacijama koji je omogućavao građanima da pismenim putem zatraže informaciju od institucija i da je u određenom roku moraju dobiti. Međutim, njegovim izmjenama se ostavlja prostor političarima da sami odluče koje informacije građani više neće moći dobivati. S druge strane, ni pomoć od EU nije bila adekvatna. Naime, očekivalo se da Europska unija bude taj korektiv i da pazi na neke stvari koje se trenutno rade i da to bude unutar okvira onoga što bi Bosna i Hercegovina trebala kao neko zdravo demokratsko društvo da bude, međutim, problem je u tome što Europska unija nije nikad imala neke pretjerano jasne strategije prema Bosni i Hercegovini.
S druge strane, ne treba zaboraviti – iduće godine su izbori u Europskoj uniji za Europski parlament, što znači da su ti ljudi, kao i oni koji rade u Komisiji, potpuno okupirani tim izborima. Drugim riječima, pitanje korupcije i javnih nabava i dalje ostavljaju Bosnu i Hercegovinu u lošoj situaciji.