Kolumna

Od Aluminija do Laste - godina pokretanja velikih tvornica i novih kilometara brzih cesta, ali i godina odlaska velikana gospodarstva

Od Aluminija do Laste - godina pokretanja velikih tvornica i novih kilometara brzih cesta, ali i godina odlaska velikana gospodarstva
24.12.2022.
u 14:00
Pogledaj originalni članak

Vijesti o gubitku velikih gospodarstvenika koji su dali izniman doprinos u ekonomskom uzdizanju Hercegovine, ali i države u cjelini, mnoge su rastužile u godini koja je na izmaku.

Širokobriježani Josip Kožul i Mirko Grbešić imena su koja će zasigurno ostati upisana zlatnim slovima u kronike gospodarskih kretanja na ovim prostorima, a razlog svakako leži u činjenici da su svojim trudom, radom i aktivnim zalaganjem za svakog radnika podignuli letvicu uspješnosti koju će teško biti dosegnuti u budućnosti.

Investicije

No, 2022. godina imala je i lijepih gospodarskih priča - od rasta izvoza, preko povećanja proizvodnje kapitalnih proizvoda pa do pokretanja nekih novih investicijskih priča. Unatoč ekonomskoj krizi koju karakterizira rast cijena energenata, a samim time i prijevoza, kao i poremećeni lanci opskrbe, bosanskohercegovačko gospodarstvo i dalje pokazuje zavidnu razinu žilavosti, poglavito kada je riječ o izvoznim aktivnostima. Dokaz su podaci koji su nedavno objavljeni u analizi vanjskotrgovinske razmjene BiH za razdoblje od prvih šest mjeseci 2022. godine, a koja je, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, usvojena na Vijeću ministara BiH. Iz dokumenta, koji pokazuje rast ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH za 41,5%, vidljivo je kako je u ovom razdoblju došlo do rasta izvoza od 39,9% u odnosu na isto razdoblje protekle godine. Na terenu smo svjedočili realizaciji strateški značajnih proizvodnih pogona koji donose nova radna mjesta, ali i otvaraju nove perspektive razvoja.

U kontekstu Hercegovine gospodarska priča broj jedan zasigurno je oživljavanje i pozicioniranje mostarskog Aluminija među vodeće tvrtke u kontekstu izvoza, za što je najzaslužniji predsjednik M. T. Abraham Groupa Amir Gross Kabiri​ i vizija razvoja koju uspješno realizira na terenu. Večernji list prepoznao je važnost djelovanja te mu je i dodijelio nagradu za gospodarstvenika godine na proteklom Večernjakovu pečatu, a kada se pogledaju rezultati, jasno je zbog čega je riječ o jednom od gospodarstvenika koji donose tako potreban optimizam u bosanskohercegovačke gospodarske tokove. U kratkom roku proizvodnja je utrostručena, a veći broj radnika vraćen na posao. M. T. Abraham Group od uništenog hercegovačkog giganta u Mostaru stvorio je tvornicu Aluminij Industrija te zaposlio, investirao i proširio poslovanje.

Nešto južnije, u Čapljini, 2022. godina donijela je ponovno pokretanje proizvodnje u svojevrsnom simbolu grada, ali i Bosne i Hercegovine u cjelini.

Čapljinska Lasta ponovno leti zahvaljujući sposobnosti grudskog gospodarstvenika Petra Ćorluke koji je modernizirao pogon te od Laste napravio tvornicu koja se može pozicionirati i u europskim okvirima i standardima u proizvodnji hrane. Široki Brijeg također bilježi značajne pomake, pa je tako broj zaposlenih prešao osam tisuća, a određen broj poslovnih subjekata s područja Širokog Brijega širi svoje kapacitete. Proširenje poslovnih zona pokazalo se i u 2022. godini kao uspješan recept za privlačenje novih investicija, a na primjeru općine Kreševo jasno se može zaključiti koliki značaj takav model poslovanja ima za jednu lokalnu zajednicu. Industrijska zona Resnik jedan je od najznačajnijih projekata za općinu Kreševo, a upravo se na prostoru te općine realizira proizvodnja PVC stolarije, ambalaže za farmaceutsku industriju, kao i stiropora. Kreševo ide dalje, pa se tako zahvaljujući pomoći Vlade Hrvatske gradi i poslovni inkubator.

Važnost uvezivanja

Izgradnja autoceste na koridoru Vc također ima utjecaj, a imat će i još više u bliskoj budućnosti, na daljnji razvoj poslovnih zona. A u godini koja je na izmaku realizirano je nekoliko važnih poteza u tom smjeru. Osim što su dionice Mostar sjever - Mostar jug, kao i tunel Prenj, u natječajnoj proceduri, Federacija je završila i pustila u promet dionicu autoceste na koridoru Vc od Tarčina do Bradine, a na kojoj se nalazi tunel Ivan. Riječ je o strateški važnom prijevozu koji i na simboličan način povezuje Hercegovinu s Bosnom. Intenzivirale su se i pripreme u kontekstu ostalih dionica na koridoru, a neke od njih su Ozimica - Poprikuše, Mostar jug - Kvanj, Kvanj - Buna, a 2022. godina donijela je napredak i na izgradnji južne mostarske obilaznice, kao i utvrđivanje konačne trase za brzu cestu Mostar - Široki Brijeg - granica s Republikom Hrvatskom. Kada je riječ o središnjoj Bosni, počela je izgradnja prve dionice brze ceste Lašva - Travnik - Jajce, dok je na krajnjem jugu Hercegovine realiziran povijesni projekt spajanja Neuma s unutrašnjošću zemlje izgradnjom i puštanjem u promet brze ceste do Stoca. Bliska je tema i otvorenje Pelješkog mosta koji u konačnici nije naštetio turizmu, dapače, smanjile su se ljetne gužve koje su do tada pritiskale Neum.

Ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor vijest je koja je obilježila kraj godine i u regionalnim okvirima, pri čemu su procjene kako ne bi trebalo doći do značajnijih izmjena graničnog režima s BiH, međutim, kada je riječ o kraju 2023. godine, čeka nas uvođenje sustava ETIAS koji će od državljana trećih zemalja tražiti posebnu potvrdu koja će vrijediti tri godine. Unutar BiH Vanjskotrgovinska komora BiH već je počela aktivnosti koje za cilj imaju edukaciju poslovne zajednice, ali i lobiranje za dobivanje barem još jednog graničnog prijelaza za prijevoz lako kvarljivih roba. Ova godina donijela je i inflaciju koja se reflektirala i na gospodarske procese u zemlji, posebice kroz poskupljenje repromaterijala i energenata, a što je u značajnoj mjeri pogodilo domaću proizvodnju hrane. Ipak, raduje što je došlo do povećanja izdvajanja za poljoprivrednu proizvodnju, pa je tako u federalnom proračunu odobren rekordan iznos od 106 milijuna maraka za poticaje. Kada se tomu dodaju i značajna sredstva koja ulaže EU kroz projekte "EU4Agry" i "EU4Bussinnes", rastu prilike za očuvanje, pa i unaprjeđenje domaće proizvodnje.

U kontekstu poslovne zajednice najavljena sredstva kroz IPA III mehanizam upućuju na potrebu stabilizacije unutarnjih političkih prilika, što je osnovni preduvjet za učinkovitije privlačenje novca iz europskih fondova.•

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.