Kolumna

Mnogi novinari životima su platili potragu za istinom i prikupljanje informacija

Mnogi novinari životima su platili potragu za istinom i prikupljanje informacija
06.12.2023.
u 14:09
Pogledaj originalni članak

Općenito govoreći, početak svake ideje, stvar, izum... uvijek su dočekani sa sumnjom, oprezom, čak nevjericom. Novinarstvo nije iznimka. U povijesti novinarstva pojava svakog novog medija dočekana je sa strahom ili podcjenjivanjem.

Dugo su novine bile jedini medij na tržištu za masovno informiranje. Pojavom radija mislilo se da je to kraj monopola novina. Nakon radija pojavila se televizija koja će, činilo se, ugroziti novine i radio. Ni to se nije dogodilo. Sve troje zasebno se razvilo sa svojim karakteristikama. Sada smo dobili novi način informiranja, tj. elektroničke novine, za koje neki opet misle da će pokopati sve ostale medije. No, ja mislim da neće zadugo.

Jedna od najvažnijih karakteristika internetskog novinarstva je multimedijalnost. To znači kako priča nije samo u obliku samo teksta, fotografije, zvuka ili videa, nego se sve to može i kombinirati. Iste priče mogu se objaviti na više platformi i biti prilagođene za njih - primjerice, jedan dio kao tekst na portalu, drugi dio kao video na YouTubeu, a treći na Facebooku.

Novinarski posao je težak. To je moje objektivno mišljenje koje sam stekao iz osobnog iskustva. Ja nisam novinar, više sam promatrač, a ovo što pišem na osnovi je onoga što sam čitao te osobnog iskustva. Novinar mora točno pisati, odnosno informirati pučanstvo istinitim vijestima bez pogrešaka. Sada, u vrijeme digitalizacije, postoji dodatna opasnost za njihov neovisan i objektivan rad. U jednom istraživanju korištene su analize sadržaja i vizualne analize mreže kako bi se istražilo kako se subjektivne pogreške šire preko internetskog okružja, kako vrijeme utječe na širenje pogrešaka i kakvi su postupci, tj. način ispravljanja. Ta analiza pokazala je da je 69% analiziranih napisa imalo pogreške. Glavni uzrok takvih pogrešaka je uporaba sekundarnih umjesto primarnih izvora. Od 107 analiziranih medijskih mrežnih stranica, samo ih 17 pruža mogućnost podnošenja zahtjeva za ispravak.

Novinarski posao postao je jedan od najtežih poslova naše današnjice. Možda većina ljudi misli da to nije točno i da biti novinar uopće nije opasno. Međutim, iz MFRR-a (Media Freedom Rapid Response) jasno se može zaključiti da novinar sebe svakodnevno izlaže opasnim situacijama. Europski centar za Press osnovao je i vodi MFRR. Njihove informacije pokazuju da je u samo prvoj polovini ove godine zabilježeno više od 400 slučajeva napada na novinare. Nažalost, te brojke su u porastu. Postoji više načina napada na novinare, a najčešći su verbalni.

U nekim zemljama Europe čak je i ponašanje policije i sudstva prema prijetnji slobode medija zabrinjavajuće. Novinar se u svom radu mora svakako zaštititi, i to proaktivno. To znači više preventivno. Osim toga, medijske organizacije u državi dužne su zaštititi svoje novinare i novinarke. Nažalost, to se često ne događa. Postoji mnoštvo izvora iz kojih dolaze prijetnje slobodi novinara. To se iskazuje osobito kada novinari prate prosvjede, a osim toga, postoji zloupotreba policijskih i političkih ovlasti te nedostatak medijskih kuća da zaštite svoje novinare i novinarke. Rješenje za ovakve probleme je standardizirana procedura i mjere koje se dogovore između medijske kuće i policije. U ovim situacijama najgore prolaze tzv. freelance novinari koji ne pripadaju posebnoj novinarskoj kući ili organizaciji jer nemaju osiguranje. U slučajevima online prijetnji savjetovano je da pojedini novinari pripaze posebno na sigurnosno zahtjevnim terenima jer kroz fotografije i teren mogu se dovesti u životnu opasnost. To isto vrijedi kada kod sebe u takvim situacijama imaju mobitel. Često se sudaraju sigurnosne potrebe s uredničkom i željom da se izvijesti o događaju. Savjetovano je da sigurnost mora biti uvijek na prvom mjestu.

Najavljen je novi način za sigurnost novinara koji treba stupiti na snagu. Ipak, ima nekih slučajeva koji su zabrinjavajući. Novinar Dušan Miljuš napadnut je prije 14 godina, a sudski proces još nije gotov. Prošlo je više od 5430 dana od napada na njega. Danas postoji mnogo više izazova za novinare u odnosu na Miljuševo vrijeme.

Od godine 2020. prijavljeno je 50 slučajeva prijetnji. To je izjava glavnog urednika portala fotograf.hr. Sama prijetnja ne predstavlja smrt, ali policija objašnjava da, kada slučaj dođe do suda, onda na optužnom prijedlogu stoji adresa optuženog, adresa onog koji je podnio prijavu.

Tada osvetoljubiva osoba može učiniti zlo. Postoji drugi slučaj gdje je novinar Slobodne Dalmacije skrenuo pozornost na slučaj kolegice Andree Topić. Prije tri godine Andrea Topić radila je svoj posao kada je bila napadnuta. Slučaj je uredno prijavljen sudu, gdje još čeka prvo ročište.

Općenito, kada pitate laika što znači biti novinar ili tko su novinari, reći će da oni prikupljaju informacije i izvješćuju pučanstvo. Je li to cijela istina? Djelomično jest. Funkcija novinara jest istraživati, prikupljati detalje priče te o tome obavijestiti preko medija o istinitoj priči ili događaju. Događaji o kojima istražuje novinar mogu biti lokalnog ili globalnog karaktera. Urednik novina je onaj koji istražuje i prosudi o tome je li sadržaj vijesti od interesa za publiku. Korupcija je, primjerice, jedna od takvih tema. Medij, kompanija, ipak neće objaviti priču ako novinar nije u stanju potvrditi njezinu istinitost. U svakom slučaju, sam novinar odgovoran je za istinitost vijesti. Ponekad su vijesti osjetljive prirode, tako da će se urednik prije objave takvih vijesti savjetovati sa svojim legalnim stručnjacima.

Katkada snimanje vijesti i određene individue iziskuje da je privatnost zajamčena. Područje djelovanja novinara jako je široko. Sada u modernim vremenima u medije u kojima djeluju novinari ubrajaju se:

- tiskani mediji

- vizualni mediji

- online mediji.

Novinari u svim tim medijima rade na raznim specijalnostima, a to može biti i područje kao što su: politika, kriminal, financije, razne trgovine (ljudi, droge...), sport, vrijeme, međunarodni događaj ili vanjska politika. Moguće su i kombinacije više područja. Posebno treba istaknuti da postoje novinari koji izvješćuju izravno s raznih ratišta. Oni su osobito sada jako ugrožena vrsta novinara.

Osnovni zakon o novinarstvu tiče se etike. Prikupljanje informacija obvezno je za novinare. Ali etički pristup prikupljanja informacija isključuje, odnosno nije dopušteno dobiti informacije silom, ucjenom ili podmićivanjem.

Sada slijedi kratak osvrt na razvoj modernog novinarstva: Novine i razvoj novinarstva pojavili su se nakon izuma tiskarskog stroja u 15. stoljeću. Redoviti izlazak prvih novina bio je u 17. stoljeću, a u 19. stoljeću počinje faza redakcijskog novinarstva. U 20. stoljeću obilježava se razvoj radija, televizije i interneta.

Ratno novinarstvo nosi sa sobom dodatne opasnosti, osobito u modernom vremenu. I u povijesnom vremenu susrećemo novinare u ratu. Homerova Odiseja, primjerice, te Aleksandar Veliki koji je imao svoju zasebnu postrojbu ratnih izvjestitelja.

Povijesno, Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva, iskoristio je tisak u ratne svrhe, a prvi se put vojska požalila na nekog novinara 1809. godine. U pismu je Duke Wellington priopćio ministru rata Lordu Liverpoolu kako izvješća Henryja Crabbea Robinsona, novinara Timesa, odaju neprijatelju točnu informaciju. U modernom vremenu novinari koji izvješćuju neposredno u ratnim zonama te pokrivaju priče iz “prve ruke” zaštićeni su zakonom koji izričito govori da novinari uživaju potpunu zaštitu koja je zajamčena civilima pod međunarodnim humanitarnim zakonom. Nažalost, u praksi je potpuno drukčija priča. Iz jednog izvora, u 2003. godini ubijena su 42 novinara na ratištima, najviše nakon 1995., a što se dogodilo tijekom rata u Iraku. Vrijedi istaknuti da u posljednje vrijeme vlada namjerno ubijanje novinara na teritoriju Palestine. U godini 1999. NATO-ove snage bombardirale su zgradu Radiotelevizije Srbije (RTS), a razlog za to bio je taj što su iskoristili RTS kao izvor ratnohuškačke propagande. Tada je poginulo 16 osoba.

Smrtnost u novinarstvu:

Informacije koje slijede dokaz su da je novinarski posao uistinu opasan. Statistička analiza pokazuje da je u 2010. godini ubijeno 12 novinara u Meksiku, a savezni dužnosnici utvrdili su da je u ubojstva često umiješana lokalna vlast. Od četiri posljednja ubijena novinara, dva su tražila pomoć od meksičkog programa za zaštitu novinara osnovanog 2012. godine.

U 2022. godini ubijeno je 86 novinara i medijskih djelatnika diljem svijeta, što znači jedan novinar svaka četiri dana, a što je više za 50% nego prethodne godine (izvor: podaci UNESCO-a, prenosi agencija Anadolija). Prema Reporterima bez granica, povećanje broja ubijenih novinara je 45% u 2020. godini u odnosu na prethodnu, a broj uhićenih 533, što je najviše u gotovo 30 godina. Iz izvora media.ba, u Ukrajini je 2022. ubijeno 12 novinara.

U proteklih 20 godina ubijeno je čak 1688 novinara, prosječno njih 80 svake godine od 2003. do 2022. Ukupan broj ubijenih novinara od 2000. godine je 1787.

Iza tih sumornih brojki kriju se mnoge osobitosti, talent i prednosti onih koji su svojim životima platili prikupljanje informacija, potragu za istinom i strast prema novinarstvu. •

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.