Mjesec hrvatske knjige (od 15. listopada do 15. studenoga) nacionalna je manifestacija koja se od 1995. godine svake godine odvija pod drugom temom, a ove godine to je “Od priča do otkrića”, što ćemo iskoristiti kao inspiraciju za preporuke domaćih autora koji nam otkrivaju tajne prošlosti ili koji nas bolje upoznavaju s našim korijenima. Primani fokus ovogodišnjeg Mjeseca knjige usmjeren je na prirodne znanosti, znanstvenu knjigu i popularizaciju znanosti, a ovdje ćemo malo istražiti povijest naših korijena. Svako je čitanje, na svoj način, prilika za otkriće.
“Matijino stoljeće rata” - Ivan Šimić
“Vrijeme će možda otupiti ljutnju i razočaranje, ali kao bezdan duboki ožiljci na njihovim dušama neće zacijeliti nikada!”
“Da je u mom viku stotinu ratova bilo, znala je jadikovati nad svojom hudom sudbinom, nijedan ne bi proša, a da mene ne zavije u crno, ja ti velju!” “Sada je i Ivanu pred oči došao i onaj jasenov šumarak na dnu Griže, i kameni stol što ga je popravljao onoga dana, i sve one dječje sjedalice, neke netaknute, a neke bez naslona za ruke ili leđa.” “Matijino stoljeće rata” je, prije svega, povijesni roman pisan kombinacijom biografije, povijesnih događaja i fikcije, a sva imena, svaka osoba, svaka suza i svaki gubitak u njemu opisan stvaran je. Roman se sastoji od četiri dijela: I. Američki san Matijina oca, II. Matina ruska kalvarija, III. Kod kuće u Hercegovini i IV. Kraj Matijina stoljeća. U prvom dijelu upoznajemo Matu Šimića, Matijina oca, ali isto upoznajemo i sve ljude tog vremena koji su u kamenom okupanoj Hercegovini punoj gladi i strepnje svoje bolje sutra pokušali pronaći preko mora u Americi. No sudbina mu nije namijenila ostanak u Americi, inače ne bismo upoznali Matiju, kao ni našeg autora.
Mate je bio osuđen, ali i blagoslovljen na kameni krš i duvan. Po povratku iz Amerike stvara obitelj s Marićušom i lijepo su i skromno živjeli do početka Prvog svjetskog rata. No dalje vam događaje neću otkrivati, ali znajte da ima i suza i smijeha, a definitivno ćete otkriti mnogo zanimljivih povijesnih događaja koji su ostavili veliki utjecaj na jednostavnu hercegovačku - prvo djevojčicu pa ženu, potom baku koju su mnogi smatrali heroinom koja je preživjela i doživjela čak tri rata s velikim gubitkom u svakom od njih. Često izbjegavam knjige po istinitim događajima jer me boli okrutnost stvarnog života. No što sam starija, više me vuče čuti nečiju stvarnu priču, kroz slova njihovih života dijeliti njihove tuge i radosti, uspone i padove, putovanja i proživljavanja svakodnevnog života. Moram upozoriti kako ovaj roman veliča jednostavnu ženu s tužnom hrvatskom povijesti, gdje je upravo naglasak na povijesnom dijelu, i možda zbog toga ova knjiga neće biti za vas, ali meni se svidjela autorova hrabrost i umješnost stvaranja jednog djela koje nas uči našoj prošlosti, a ujedno nam daje i divnu, tužnu priču koju je sam slušao od svojih najbližih.
“Medaljon” - Anita Martinac
“Voljela je odlaziti u gaj i odnositi im hranu. Kad su se rukovali, nakratko su zadržali ruku u ruci i zakolala je ona srs, tijela su postajala nemirna, misli usmjerena jedno k drugom, i to su morali kriti.”
“Tišinu je remetilo pucketanje vatre s ognjišta; nije mogao razlučiti je li zabrinut zbog moguće odmazde prema njemu i njegovoj obitelji ako se za ovu večeru dozna ili zbog tih ljudi koji ovako preživljavaju od nemila do nedraga.” “Medaljon”, Anita Martinac Ovaj povijesni roman je upravo to, povijesni roman s elementima mašte. Prate se događaji u poslijeratnom razdoblju na području Hercegovine i sudbina tadašnjih škripara. Što učiniti kada vam je jedina zaštita u kaosu koje proganja tvoj narod vjera u Boga i mali medaljon koji je generacijama zaštita vašoj obitelji? Za Hercegovce se kaže da su ljudi s kamena, no mnogi nisu svjesni što sve život na kamenu donosi, pogotovo ako si živio u vrijeme kad si politički bio nepodoban, samo tvoje postojanje bilo je trn u oku ljudima s vlasti, smetalo im je kako se zoveš i kako se krstiš.
Ovaj roman nam pomaže upoznati dijelove prošlosti, otkrivamo razne povijesne detalje koji se često zanemaruju. Autorica je uspjela spojiti povijesne događaje i ljubavnu priču u nešto divno i neobično, a ponajviše poučno. Što se to uistinu događalo u Hercegovini u posljednjim danima II. svjetskog rata i godinama nakon toga, doznajemo većinom iz sjećanja najbližih i usmenom predajom preživjelih koje je autorica prenijela u knjigu punu nade, vjere i hrabrosti. Upravo nas Mjesec hrvatske knjige s ovogodišnjom temom podsjeća na to koliko nam čitanje može otvoriti vrata novih spoznaja. Ponekad nas odvede u nepoznate svjetove, a ponekad nas vrati vlastitim korijenima i prošlosti koju tek trebamo upoznati.