Već smo osmi dan u studenome, zahladilo je, ponegdje ima i snijega, dok je političko ozračje u BiH i susjedstvu više nego vatreno. U bosanskom loncu svašta se kuha, a svako malo netko dolije ulje na vatru. Koju bi trebalo što dalje odmaknuti od balkanskog bureta baruta. No to je nemoguća misija jer je bosanski lonac sustavom spojenih posuda spojen s balkanskim buretom baruta. Koji već stoljećima ima kratke fitilje. Hrvati u BiH stalno su u ulozi vatrogasnog društva jer se nalaze između dvije vatre: pokušaja srpske secesije i bošnjačkog projekta unitarizacije BiH! U susjednoj Srbiji zapaljiva retorika nastavila se i nakon izbora i Vučićeva izbornog poraza, u Hrvatskoj je zavatrilo oko odlaganja otpada, u Crnoj Gori pušu i na hladno, a kamoli na vruće. A svi su pod hibridnim prijetnjama Rusije.
Postavlja se pitanje kako će se novoizabrana vlast u Srbiji odnositi spram Rusije s jedne strane i spram Europske unije s druge. No kakav će sve to utjecaj imati na RS, posredno na čitavu BiH, ali i na Hrvatsku i Crnu Goru? Srpski studenti poručuju da će neće miješati u BiH, živi bili pa vidjeli! U materijalima EU-a, dostupnim javnosti, posebno mjesto zauzimaju hibridni utjecaji Rusije i prijetnje na koje BiH nije otporna. Cilj tih ruskih hibridnih utjecaja je destabilizacija političke atmosfere u BiH i njezino usporavanje na europskom putu. U dokumentima EU-a osuđuje se kontinuirana suradnja nekih političara iz RS-a s ruskim dužnosnicima i subjektima pod sankcijama. Europski parlament posebno je zabrinut zbog kontinuiranih dezinformacijskih operacija koje dolaze iz Rusije i Srbije, no, doduše u manjoj mjeri, i iz Turske, Irana i drugih zemalja Bliskog istoka.
U nedavnom izvješću OHR-a stoji kako opstrukcija, uglavnom od vlasti RS-a, slabi državne institucije i vodi de facto odvajanju srpskog entiteta od BiH. No postavlja se pitanje u kolikoj će mjeri oslabjeti Dodikov manevarski prostor porazom Vučića u Srbiji. Milorad Dodik i Željka Cvijanović vole malo skoknuti i preko Velike Bare! Mile voli malo do Washingtona, “malo” do Moskve, a Europu zaobilazi u širokom luku. U kom će smjeru dalje, pitanje je SAD! Ali i Europe, kao i Rusije, naravno. Mile je umilan i prema novim izbornim pobjednicima u Srbiji vjerujući da ga neće otpiliti. Prošao je sito i rešeto, nada se da ga srbijanski studenti neće ostaviti na cjedilu.
Kako na sve to gleda Hrvatska? Zamjenik stalnog predstavnika RH-a pri UN-u Hrvoje Ćurić Hrvatinić izjavio je da stabilnost i napredak BiH ovise o punom poštovanju Daytonskog mirovnog sporazuma i ustavnoga okvira zemlje, ističući da se Hrvatska protivi secesionističkim inicijativama ili pokušajima političke centralizacije zemlje. Govoreći na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku, istaknuo je da Hrvatska ostaje čvrsto opredijeljena za suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet BiH. Naglasio je to da je hrvatska potpora BiH dugogodišnja i dosljedna te da Daytonski mirovni sporazum ostaje kamen temeljac mira, institucionalne ravnoteže i demokratske podjele vlasti u BiH. Ocijenio je da izbor hrvatskoga člana (članice) Predsjedništva BiH, uz stvarnu demokratsku potporu hrvatskih birača, predstavlja važan i pozitivan razvoj događaja. To je važno za Hrvate u BiH, ali i za funkcioniranje zemlje u cjelini, naglasio je, dodavši da jedan izborni ciklus ne može predstavljati trajno rješenje te da je izborna reforma i dalje potrebna kako bi svaki konstitutivni narod mogao slobodno i djelotvorno birati svoje legitimne političke predstavnike.
Mediji bliski unitarističkim političkim strukturama raspisali su se o tome kako “Hrvatska traži legitimno predstavljanje”! Znači da su oni za nelegitimno! U sarajevskoj političkoj čaršiji neke politikantske strukture prave svoje računice o tome koliko bh. Hrvatima treba dati vlasti, odnosno oduzeti od onoga što im po izbornim rezultatima i Ustavu BiH pripada. Podsjećaju na onog građanina BiH kojemu računanje nije dobro išlo. Prodavao je sir po cijeni od 21 konvertibilnu marku i sve je dobro išlo dok jedna gospođa nije rekla:
- Kupila bih dva i pol kila sira.
Prodavač sira mučio se oko toga koliko košta dva i pol kilograma po 21 marku, ali nije išlo. No upita gospođu:
- Koliko imate članova obitelji?
- Ima nas četvero: ja, muž i dvoje djece.
- Dovoljno je vama dva kila sira - sračuna prodavač sira.
Europska komisija traži izbornu reformu po presudama Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava. No neki bi BiH po modelu Jugoslavije u malom, u kojoj bi Bošnjaci bili nešto kao Srbi u Jugi. Neki preambiciozni vide sebe u ulozi Josipa Broza u toj Jugoslaviji u malom. Podsjećaju na Muju kad ga je Fata upitala:
- Noćas u snu više puta spominjao si neku Jovanku, tko ti je ta?
- Ma, ništa, sanjao sam da sam Tito - odgovori Mujo.
Slažu se nove križaljke vlasti na trima razinama. Puno toga već je procurilo u javnost, a ponešto se i krije. Što nas podsjeti na anegdotu iz knjige “Fratri u zgodama i nezgodama”, koju je priredio fra Tomislav Brković. Naime, prije ni članovi Uprave provincije nisu smjeli govoriti o premještajima dok Tabula ne bude ovjerena i objavljena. Za vrijeme jednih promjena nazove s pošte fra Vjeko Šunjić definitora fra Vladu Karlovića i pita za razmještaje. Fra Vlado ga upita:
- Znaš li šutjeti?
Fra Vjeko će:
- Znam.
Fra Vlado će:
- Znam i ja - te mu spusti slušalicu!