Kolumna

EKONOMSKI OPORAVAK NAKON COVIDA-19

EKONOMSKI OPORAVAK NAKON COVIDA-19
03.10.2020.
u 09:42
Pogledaj originalni članak

Sa prolaskom vremena, sedam mjeseci nakon izbijanja pandemije COVID-19 u ožujku ove godine, počinjemo jasnije uviđati kako ova kriza utiče na našu egzistenciju. Znamo da je najmanje 23.000 u Bosni i Hercegovini ostalo bez posla u prva četiri mjeseca. Prijetnje po egzistenciju su stvarne – očekujemo da će ispod granice siromaštva biti gurnute ranjive obitelji koje već sada žive u težim uvjetima, a očekujemo još dublje podjele između formalnog i neformalnog gospodarstva, javnog i privatnog sektora, te velikih nasuprot mikro, malih i srednjih poduzeća.

Iščekivanje brzog povratka u „povijesnu normalu“ moglo bi se pokazati optimističnim. Vjerojatno je da će doći do usporavanja napretka koji je postignut tijekom godina, a u nekim slučajevima čak i do nazadovanja. Naše opredjeljenje „bolje izgradnje za budućnost“ podrazumijeva da pozivamo na proces oporavka u kojem nitko nije izostavljen, te na oporavak koji je pametan i ubrzan, umjesto da samo riješimo hitne probleme i vratimo se na status quo. Stoga izravne mjere moraju pratiti komplementarna rješenja kod politika, usmjerena na srednjoročne i dugoročne efekte.

Važnost adekvatnog i brzog odgovora na potrebe svih građana

Rast u Bosni i Hercegovini je i prije COVID-19 krize bio ugrožen, s usporavanjem gospodarstva zbog posljedica globalnih ekonomskih trendova i ekonomskih kretanja u eurozoni u razdoblju 2018. i 2019. Povrh strukturnih slabosti zemlje, uključujući nisku razinu konkurentnosti i slabo poslovno okruženje, došla je i pandemija koronavirusa. Najveću štetu su pretrpjeli sektori koji se oslanjaju na osobne usluge poput turizma, ugostiteljstva, trgovine, prevoza i skladištenja, kulturne i kreativne industrije, kao i radno intenzivne industrije.

Posljednih godina otkriven je potencijal turizma da postane pokretač gospodarstva, a sada je posebno teško pogođen pandemijom. Broj međunarodnih turista u Bosni i Hercegovini između siječnja i lipnja 2020. godine smanjio se za 71 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ugrožene su tisuće radnih mjesta u turističkoj industriji, a prihodi od turizma opadaju za gotovo 80 posto.

Zbog svojih ograničenih resursa za ublažavanje financijskih gubitaka izazvanih pandemijom, srednja, mala i mikro poduzeća, kao brojnija u bh. gospodarstvu, teže su pogođena u odnosu na veća poduzeća. Vlasnici malih i velikih poduzeća zabrinuti su zbog kontinuirane neizvjesnosti. Nadamo se da je razdoblje zabrana kretanja i restriktivnih mjera iza nas, ipak, vremena pred nama ostaju izazov za poduzeća u Bosni i Hercegovini, suočenima s daljnjim otpuštanjima koja im prijete.

Kriza je imala značajne efekte na tržište rada. Prema izvješćima Agencije za statistiku BiH, stopa nezaposlenosti porasla je za 5,8 posto od ožujka do srpnja. Premda je hitni odgovor vlasti na početku pandemije COVID-19 u određenoj mjeri ublažio inicijalni udar na tržištu rada, vjerovatno je da će se tijekom dalje recesije produbiti fragmentacija tržišta rada. Žene i mladi tradicionalno bilježe niže stope aktivnosti i zaposlenosti i stoga je vjerojatno da će biti među najteže pogođenima. Bez namjenskog rodnog odgovora na COVID-19 krizu, postoji rizik da dobici ostvareni u smislu ekonomskog osnaživanja žena budu izgubljeni.

Pandemija i ekonomska kriza neće čekati, stoga nema mjesta čekanju ni kod vlasti. Ključno je da politike u odgovoru resornih vlasti zaštite radna mjesta u privatnom sektoru kako bi se osigurala osnova za srednjoročno ubrzanje otvaranja radnih mjesta za one koji su nezaposleni ili će ostati bez posla zbog COVID-19. Vlasti u Bosni i Hercegovini moraju blagovremeno odgovoriti izradom i provedbom planova oporavka koji pažljivo usklađuju kratkoročne i dugoročne potrebe. Iako je pandemija COVID-19 možda skrenula pažnju i resurse kreatora politika sa strukturnih i institucionalnih pitanja, ne smije se koristiti kao izgovor za izbjegavanje njihovog rješavanja. Suprotno tome, Bosna i Hercegovina treba iskoristiti ovu krizu kao priliku da ubrza svoje napore usmjerene na utvrđivanje perspektivne razvojne agende dok istovremeno osigurava dobro uravnotežen i hitan odgovor na krizu.

Vlasti na svim razinama, u skladu s njihovim mandatima, trebaju poduzeti mjere za provođenje (1) institucionalnih reformi, poput unaprijeđenja regulatorne i institucionalne kvalitete, digitalizacije javne uprave, povećane transparentnosti i borbe protiv korupcije, (2) podrške proizvodnom sektoru u ostvarivanju veće konkurentnosti i promociji poveznica između digitalizacije i zelene energije, (3) reformirati i ojačati obrazovni sustav u skladu s potražnjom za vještinama, te (4) ojačati i povećati učinkovitost socijalne zaštite ranjivih.

Daljnji koraci

Za mnoge koji su ostali bez posla i čija je egzistencija teško pogođena pandemijom potpuni oporavak će se činiti nedostižnim, a budućnost sumornom. Ipak, ako postoji jedna lekcija koju smo naučili iz prošlosti, to je da ljudi, zajednice i vlasti mogu prevladati ovakve krize kada učinkovito surađuju.

UNDP u Bosni i Hercegovini, kao dio zajedničkog odgovora Ujedinjenih naroda, aktivno podržava vlasti na različitim razinama u rješavanju krize izazvane pandemijom COVID-19, što obuhvaća više od osiguranja medicinskih potrepština i opreme. Digitalna transformacija i zeleni ekonomski razvoj imaju snažni potencijal za poticanje gospodarstva zemlje i predstavljaju strateška područja djelovanja UNDP-a.

Zajedničkom suradnjom, te zagovaranjem i realizacijom boljih rješenja kod politika možemo osigurati da nitko ne bude izostavljen dok zajednički obnavljamo ekonomiju i egzistenciju

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.