Registriranje lažnih tvrtki za podizanje novca na bankomatima diljem Europske unije, hakiranje poslovnih e-mailova domaćih kompanija, dužnosnički luksuz kupljen novcem građana te ilegalna trgovina naoružanjem, ključne su tipologije pranja novca koje je Financijsko-obavještajni odjel (FOO) Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) dokumentirao u svom posljednjem izvješću.
Financijsko-obavještajni odjel SIPA-e otkrio je šest najčešćih shema pranja novca koje kriminalci koriste u BiH, uključujući lažne tvrtke, računalne prijevare, porezne utaje i nelegalnu trgovinu oružjem. Jedna od shema podrazumijeva osnivanje fiktivnih kompanija u BiH preko kojih se prima novac stečen poreznim utajama u Europskoj uniji, a potom se sredstva podižu na bankomatima diljem EU-a.
Istražitelji su dokumentirali i slučajeve zlouporabe službenog položaja, ulaganja nelegalno stečenog novca u nekretnine, skupocjeni nakit i luksuzna vozila.
Kriminalci koriste i hakiranje poslovnih e-mailova, mijenjaju podatke na fakturama i preusmjeravaju uplate domaćih tvrtki na račune „novčanih mula“ ili fantomskih kompanija. FOO SIPA-e upozorava da kriminalne skupine sve više koriste slabosti financijskog sektora, tržišta nekretnina i kriptovaluta kako bi prikrile podrijetlo protupravno stečenog novca, piše Glas Srpske.
Istražitelji su u 2025. godini razotkrili domišljate i sofisticirane metode kojima su domaći i međunarodni kriminalci pokušali ubaciti "prljav" novac u legalne gospodarske i novčane tokove u BiH. Jedna od najkompleksnijih shema uključuje organizirane kriminalne skupine koje djeluju na relaciji EU - BiH.
"Organizirane kriminalne skupine koje djeluju na području EU-a i BiH registriraju na domaćem tržištu poduzeća te na temelju njih otvaraju račune kod domaćih banaka. Ti računi se koriste isključivo za primanje novca s računa poduzeća iz zemalja članica EU-a koji je stečen poreznim utajama. Baza za te transfere je lažna dokumentacija", stoji u izvješću FOO-a.
Istražitelji otkrivaju i da nakon što novac sjedne u BiH, kriminalci ga ne podižu ovdje, već pomoću domaćih bankovnih kartica prazne račune na bankomatima diljem EU-a, uspješno prikrivajući izvor i vlasništvo nad novcem.
Utaje poreza
Nadležni u FOO-u dokumentirali su i zlouporabe unutar institucija BiH.
"Visokopozicionirani službenici jedne domaće institucije zlouporabili su službeni položaj jer su omogućili stjecanje protupravne imovinske koristi drugim osobama. Rukovoditelj te institucije u tom je razdoblju stekao imovinu velike vrijednosti za koju se sumnja da je povezana s nezakonitim postupanjem, a koje se ogleda u nekretninama i skupocjenom nakitu", piše u izvješću FOO-a.
Prijevare su otkrivene i kod domaćih poreznih obveznika koji skriveni porez ulažu u zidine i skupocjene automobile.
"Domaći porezni obveznici (fizičke osobe) ostvaruju ogromne oporezive prihode kroz pružanje različitih usluga ili prijenos udjela u tvrtkama te te iznose ne prijavljuju poreznim tijelima. Kako bi prikrili izvor utajenog poreza, oni izbjegavaju bankovni sustav i raspolažu gotovinskim novcem koji ulažu u nekretnine i kupuju luksuzna vozila", navode istražitelji.
Razotkriveni su i slučajevi gdje su strani državljani (nerezidenti), koristeći tvrtku registriranu u BiH, vršili neovlašteni vanjskotrgovinski promet oružjem, vojnom opremom i robom dvojne namjene, suprotno domaćim i međunarodnim propisima. Tako stečenu višemilijunsku dobit zatim su ubacivali u redovito gospodarsko poslovanje te tvrtke ili su je isplaćivali na privatne račune za osobne potrebe.
Hakiranje e-mailova i preusmjeravanje faktura
Poseban alarm uključen je zbog računalnih prijevara na štetu domaćih kompanija. Kriminalci kompromitiraju poslovnu komunikaciju između dvije tvrtke ili unutar same kompanije pa na stvarnim fakturama izmijene samo broj računa. Zbog toga domaće tvrtke pogreškom uplaćuju novac na račune u inozemstvu koji pripadaju takozvanim "novčanim mulama" ili fantamskim tvrtkama koje kontroliraju prevaranti. Novac se odmah podiže u gotovini ili brzo pretvara u kriptovalute preko online platformi.
"Dakle, kada je u pitanju način stjecanja imovine stečene počinjenim kaznenim djelima, kao i u ranijem razdoblju zastupljene su razne vrste prijevara, krivotvorenja dokumenata, zlouporabe ovlasti, prijevara u gospodarskom poslovanju, poreznih utacija, obavljanja djelatnosti bez zakonom propisanih obveznih dozvola, uključujući i računalne prijevare na štetu poduzeća iz BiH u korist računa otvorenih u inozemstvu na 'novčane mule'", navode u FOO-u.
Istražitelji zaključuju da kriminalne skupine nastoje iskoristiti slabosti dostupnih proizvoda financijskog sektora i sektora nekretnina, nakita i drugih vrijednosti te u novije vrijeme i trgovinu kriptovalutama u BiH i inozemstvu u nastojanju prikrivanja i omogućavanja nesmetanog raspolaganja protupravno stečenom imovinskom koristi.
Iznenadno nasljedstvo
Građani BiH su i dalje masovno žrtve međunarodnih prijevara. Naime, žrtve zaslijepljene pričom o iznenadnom nasljedstvu u inozemstvu uplaćuju značajna sredstva putem Western Uniona ili na inozemne račune za navodne troškove procedure i poreze.
"Novac se u inozemstvu odmah podiže u gotovini, a većina primatelja je nedostupna jer se radi o nepostojećim osobama ili fiktivnim adresama", stoji u izvješću FOO-a.