Prognoze

Bankari: 2011. bit će godina preživljavanja

Foto: Boris Ščitar
Bankari: 2011. bit će godina preživljavanja
20.12.2010.
u 08:00
U nedostatku klijenata kojima bi plasirali novac, banke ulažu u infrastrukturu i vlastitu tehnologiju. Splitska banka uložila je 20 mil. eura u novi IT sustav i kani povećati broj poslovnica
Pogledaj originalni članak

U 2011. godinu bankari ulaze s oprezom i ne baš previše optimizma. Smatraju da će biti teška i složena kao i 2010.

– Očito će 2011. biti godina preživljavanja. Najbolje bi je bilo prespavati, pa tko ima “sala”, održat će se – prokomentirao je na predbožićnom druženju s novinarima čelnik Erste banke Petar Radaković, aludirajući na potrebu dobre kapitalne podloge.

Nema odljeva depozita

Ne očekuje velike investicije u realnom sektoru, osim kad su posrijedi javne tvrtke koje bi ipak mogle nešto plasirati. Dok gospodarstvu u manjoj mjeri prognozira rizičnije poslovanje, ističe da se struktura aktive stanovništva pogoršala jer je dio građana ostao bez posla pa su i rizici u tom dijelu veći.

– Vjerujem da će kreditiranje u 2011. rasti između šest i osam posto, no banke na sebe ne mogu preuzeti odgovornosti koje nemaju i same potaknuti investiranje premda su gladne investicija. Akumulacija je na sreću dobra, štednja nam raste, a depoziti su sigurni – pohvalio se Radaković te ustvrdio da ni poslije 1. siječnja neće biti odlijevanja depozita, nego baš suprotno – dio štednje iz regije prelit će se u Hrvatsku. Rezultatima 2010. godine nije sretan, ali je zadovoljan. I u Splitskoj banci godinu koja je na izmaku nazivaju teškom, opterećenom visokim rezervacijama i lošim kreditima. Prokurist banke Tomislav Krpan izjavio je čak da su troškovi rizika u bankarskom sustavu “metastazirali”.

– Sve je manje kapaciteta za otplatu dugova, posljedice su recesije niže plaće i gubitak posla – kaže Krpan.

Premda je pozitivno to što se u posljednjem tromjesečju trend udjela loših kredita nije pogoršavao, nego je, dapače, poboljšan, procjenjuje da će u prvom polugodištu 2011. ipak rasti. Kad je posrijedi problem zaduživanja u švicarskim francima koji su “očekivano ojačali u neočekivanoj krizi”, napominje da su neki korisnici kredita još na dobitku.

Smanjenje kamata

– Zaduživanje u švicarcima donijelo je niže kamate pa je bila veća kreditna sposobnost, što je nosilo mogućnost kupnje većeg stana, a neko vrijeme i znatno nižu ratu. Inače, kad su posrijedi stambeni krediti, ciklus je otplate dugačak, od 15 do 30 godina i u tom se roku nešto još može i promijeniti – tješio je dužnike.

No doista bi im mogla pomoći odluka banke da smanji kamate na stambene kredite u švicarcima od 30 do 60 baznih bodova, na 5,90 posto.

– Unatoč teškoj godini, postigli smo planiran rezultat i imali visok stupanj investicija, ponajprije u promjenu bančina IT sustava, u što smo uložili 20 milijuna eura – napomenuo je Henri Bellenger, potpredsjednik uprave Splitske banke.

Najavio je nastavak širenja mreže poslovnica u 2011. godini, posebno u Zagrebu, u kojem zasad imaju 25 poslovnica, a planiraju da ih bude 40. Čini se da se bankari, u nedostatku kvalitetnih klijenata za investicije, okreću vlastitim ulaganjima.

– Ne očekujemo jači ekonomski oporavak sljedeće godine, ali srednjoročno smo optimistični, posebno zbog priključenja Hrvatske Europskoj uniji – kaže Bellenger.

Formalno će pozitivni predznaci ipak nastati rastom BDP-a, no to, smatra glavni makroekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić, nije nikakav pokazatelj izlaska iz krize, nego više posljedica niske baze u 2010. O oporavku, kaže, ipak mnogo više govori rast zaposlenosti, u trenutku kad nastupi.

– Domaći prerađivački sektor očekuje restrukturiranje, na standard građana utjecat će brži rast cijena, posebno energenata i komunalnih usluga. Novo tiskanje novca koje inicira FED stvorit će mogućnost novih “balona” na svjetskom tržištu robe i rezultirati rastom cijena – pesimistično je najavio Šantić.

Konsolidacija sustava

Požalio se da su u 2010. izostale nužne korekcije u gospodarstvu te da poticanje potrošnje građana i državnih investicija treba zamijeniti rastom izvoza i domaćega realnog sektora.

– Magična rješenja devalvacije i deeurizacije koja se spominju potencijalno su vrlo opasna jer mogu donijeti inflatornu spiralu i vrlo dug oporavak, što je pokazalo iskustvo pribaltičkih zemalja 2009. – poručio je analitičar koji prognozira i konsolidaciju domaćega bankarskog sustava u kojem, tvrdi, još ima previše banaka.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.