U 2011. godinu bankari ulaze s oprezom i ne baš previše optimizma. Smatraju da će biti teška i složena kao i 2010.
– Očito će 2011. biti godina preživljavanja. Najbolje bi je bilo prespavati, pa tko ima “sala”, održat će se – prokomentirao je na predbožićnom druženju s novinarima čelnik Erste banke Petar Radaković, aludirajući na potrebu dobre kapitalne podloge.
Nema odljeva depozita
Ne očekuje velike investicije u realnom sektoru, osim kad su posrijedi javne tvrtke koje bi ipak mogle nešto plasirati. Dok gospodarstvu u manjoj mjeri prognozira rizičnije poslovanje, ističe da se struktura aktive stanovništva pogoršala jer je dio građana ostao bez posla pa su i rizici u tom dijelu veći.
– Vjerujem da će kreditiranje u 2011. rasti između šest i osam posto, no banke na sebe ne mogu preuzeti odgovornosti koje nemaju i same potaknuti investiranje premda su gladne investicija. Akumulacija je na sreću dobra, štednja nam raste, a depoziti su sigurni – pohvalio se Radaković te ustvrdio da ni poslije 1. siječnja neće biti odlijevanja depozita, nego baš suprotno – dio štednje iz regije prelit će se u Hrvatsku. Rezultatima 2010. godine nije sretan, ali je zadovoljan. I u Splitskoj banci godinu koja je na izmaku nazivaju teškom, opterećenom visokim rezervacijama i lošim kreditima. Prokurist banke Tomislav Krpan izjavio je čak da su troškovi rizika u bankarskom sustavu “metastazirali”.
– Sve je manje kapaciteta za otplatu dugova, posljedice su recesije niže plaće i gubitak posla – kaže Krpan.
Premda je pozitivno to što se u posljednjem tromjesečju trend udjela loših kredita nije pogoršavao, nego je, dapače, poboljšan, procjenjuje da će u prvom polugodištu 2011. ipak rasti. Kad je posrijedi problem zaduživanja u švicarskim francima koji su “očekivano ojačali u neočekivanoj krizi”, napominje da su neki korisnici kredita još na dobitku.
Smanjenje kamata
– Zaduživanje u švicarcima donijelo je niže kamate pa je bila veća kreditna sposobnost, što je nosilo mogućnost kupnje većeg stana, a neko vrijeme i znatno nižu ratu. Inače, kad su posrijedi stambeni krediti, ciklus je otplate dugačak, od 15 do 30 godina i u tom se roku nešto još može i promijeniti – tješio je dužnike.
No doista bi im mogla pomoći odluka banke da smanji kamate na stambene kredite u švicarcima od 30 do 60 baznih bodova, na 5,90 posto.
– Unatoč teškoj godini, postigli smo planiran rezultat i imali visok stupanj investicija, ponajprije u promjenu bančina IT sustava, u što smo uložili 20 milijuna eura – napomenuo je Henri Bellenger, potpredsjednik uprave Splitske banke.
Najavio je nastavak širenja mreže poslovnica u 2011. godini, posebno u Zagrebu, u kojem zasad imaju 25 poslovnica, a planiraju da ih bude 40. Čini se da se bankari, u nedostatku kvalitetnih klijenata za investicije, okreću vlastitim ulaganjima.
– Ne očekujemo jači ekonomski oporavak sljedeće godine, ali srednjoročno smo optimistični, posebno zbog priključenja Hrvatske Europskoj uniji – kaže Bellenger.
Formalno će pozitivni predznaci ipak nastati rastom BDP-a, no to, smatra glavni makroekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić, nije nikakav pokazatelj izlaska iz krize, nego više posljedica niske baze u 2010. O oporavku, kaže, ipak mnogo više govori rast zaposlenosti, u trenutku kad nastupi.
– Domaći prerađivački sektor očekuje restrukturiranje, na standard građana utjecat će brži rast cijena, posebno energenata i komunalnih usluga. Novo tiskanje novca koje inicira FED stvorit će mogućnost novih “balona” na svjetskom tržištu robe i rezultirati rastom cijena – pesimistično je najavio Šantić.
Konsolidacija sustava
Požalio se da su u 2010. izostale nužne korekcije u gospodarstvu te da poticanje potrošnje građana i državnih investicija treba zamijeniti rastom izvoza i domaćega realnog sektora.
– Magična rješenja devalvacije i deeurizacije koja se spominju potencijalno su vrlo opasna jer mogu donijeti inflatornu spiralu i vrlo dug oporavak, što je pokazalo iskustvo pribaltičkih zemalja 2009. – poručio je analitičar koji prognozira i konsolidaciju domaćega bankarskog sustava u kojem, tvrdi, još ima previše banaka.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
