BUDUĆNOST TRŽIŠTA RADA

Zna se kada će većina tvrtki uvesti četverodnevni radni tjedan uz istu plaću

posao
shutterstock
03.03.2024.
u 08:00

Analitičko razmišljanje, kreativnost i fleksibilnost u poslovnom svijetu dobit će još više na važnosti, a najkonkurentnije tvrtke bit će one koje odluče prekvalificirati i unaprijediti postojeće zaposlenike. Rad od kuće u budućnosti bi mogao postati pravilo, a ne iznimka.

Kako će izgledati poslovni procesi u budućnosti zanima mnoge koji već sada promatraju upliv novih poslovnih modela i praksi na tržištu rada.

O umjetnoj inteligenciji i radu na daljinu pjevaju već i ptice na grani, a uz bok im stoji četverodnevni radni tjedan kao i gig ekonomija koja, kako na regionalnom tako i na svjetskom tržištu, sve više cvate, piše Poslovni.hr

Rad na daljinu

Predviđanja Svjetskog ekonomskog foruma govore da će automatizacija radne snage do 2027. godine ukloniti 83 milijuna radnih mjesta, ali i stvoriti 69 milijuna novih. Analitičko razmišljanje, kreativnost i fleksibilnost u poslovnom svijetu dobit će još više na važnosti, a najkonkurentnije tvrtke bit će one koje odluče prekvalificirati i unaprijediti postojeće zaposlenike. Rad od kuće u budućnosti bi mogao postati pravilo, a ne iznimka.

Isto vrijedi za svaku tehnološku revoluciju, objasnio je stručnjak za umjetnu inteligenciju Boris Debić koji je iz Googlea, kako kaže, de facto otišao u mirovinu, a Silicijsku dolinu zamijenio Zagrebačkom školom ekonomije i managementa gdje studente poučava AI-ju. “Kad se pojavio tkalački stroj, tisuće i tisuće prelja i manualnih radnika u tekstilu su izgubili poslove, a oni koji su održavali te strojeve dobili su posao.

Kad se pojavila digitalna revolucija, tvornice mehaničkih kalkulatora su otišle u propast”, kazao je pa se osvruo studiju na iz 2018. godine koju je naručila Međunarodna telekomunikacijska unija o globalnom uplivu umjetne inteligencije, a koju je proveo McKinsey Global Institute. “U posljednjih 30 godina, digitalna revolucija podignula je svjetski BDP na godišnjoj razini za 0,6 posto. Umjetna inteligencija u deset godina, od 2020. do 2030. podiže ga za 1,2 posto. Sto godina industrijske revolucije, od parnog stroja do raketnog motora, podignulo ga je za 0,3 posto.

To najbolje objašnjava globalni fokus na umjetnu inteligenciji. Umjetna inteligencija snizuje cijenu predviđanja, bilo da je riječ o tome što samovozeće vozilo mora napraviti u idućih deset sekundi, što banka mora napraviti s rizicima kojima je izložena pa do toga što je najbolji mogući odgovor na upit korisnika što rade veliki jezični modeli poput Geminija i ChatGPT-ja”, objasnio je Debić.

Prema istraživanju platforme za regrutiranje Scikey objavljenom 2022. godine, 82 posto ispitanih zaposlenika kazalo je kako više voli raditi na daljinu negoli na posao doći u ured, a 64 posto njih radeći od kuće iskusilo je veću produktivnost.

To su prepoznali i u Marshu (Marsh d.o.o. za brokerske poslove u osiguranju i reosiguranju), rekla je Antonia Filipović zadužena za pogodnosti zaposlenika.

“Uveli smo rad od kuće jedan dan u tjednu. Svjesni smo da neki poslodavci nude više, ali specifičnost posla i potreba za sastancima nam ovo uvjetuju. Vjerujemo da je ipak odlična opcija da je to baš petak i da se zaposlenici ipak s manje stresa uvode u vikend”, istaknula je.

S uvođenjem novih tehnologija, radna mjesta sve se više digitaliziraju, a razvoj digitalnih vještina postaje sve vrijedniji. Tehnologije poput clouda, strojnog učenja, robotike, proširene stvarnosti i umjetne inteligencije sve više probijaju se u svaku industriju.

Prošlogodišnje izvješće McKinseyja navodi da će umjetna inteligencija do 2030. godine natjerati najmanje 12 milijuna Amerikanaca na promjenu zanimanja, a najviše će na udaru biti službenici, administrativni suradnici, prodavači u maloprodaji i blagajnici to jest, svi poslovi koji uključuju repetitivne zadatke poput prikupljanja i elementarne obrade podataka.

Utjecaj AI-ja u nekom društvu ovisi o stupnju njegove digitalizacije, istaknuo je Debić pa komentirao kako će se on odraziti na pojedine sektore u Hrvatskoj.

“Kod telekoma koji su visoko digitalizirani upliv AI-ja neće doći do izražaja. Što se tiče prerađivačke industrije efekt AI-ja kod nas će biti manji negoli u Francuskoj, Njemačkoj, Britaniji i Americi. Zdravstvo i obrazovanje neće se bitno mijenjati. Umjetna inteligencija ući će u te sektore kao pomoćni alat i podignuti efikasnost zaposlenika, a budemo li imali sreće i pameti, AI bi mogao smanjiti i liste čekanja, ali neće bitno utjecati na strukturu radne snage.

Nama već danas nedostaje liječnika i sestara, društo stari i imamo sve više ljudi o kojima se treba brinuti. Ako govorimo o poljoprivredi i samovozećim traktorima, to nije stvar koju će si priuštiti OPG-ovi. To si možda može priuštiti Belje ili Agrokor i zamijeniti dio radne snage, ali u prvih pet godina nas to neće dirnuti jer je to za nas još uvijek prilično skupo. Na Zapadu gdje je radna snaga puno skuplja takva investicija je puno brža i isplatljivija. Tamo će to brže proći, a mi ćemo ovdje o tome čitati i ljudi će biti u stahu, ali mi još nismo na toj razini”, zaključio je. U Marshu nisu bježali od implementacije umjetne inteligencije, već su je iskoristili kako bi optimizirali poslovne procese, istaknula je Filipović.

Uloga zadovoljstva i sreće

“Čelnici naših tvrtki intenzivno su eksperimentirali s tehnologijom kako bi došli do načina na koje ona može poboljšati poslovanje. Njihovi napori, pod vodstvom glavnog direktora za informiranje Paula Beswicka, na kraju su doveli do razvoja LenAI-a, jedinstvenog internog generativnog AI alata Marsha McLennana. LenAI pomaže zaposlenicima sažimanjem sastanaka, izdvajanjem ključnih podataka iz dokumenata i pisanjem nacrta e-pošte i prezentacija. U Marshu se AI koristi za poboljšanje različitih aspekata poslovanja. Cilj je iskoristiti AI tehnologiju za poboljšanje učinkovitosti, točnosti i korisničkog iskustva, a istovremeno osnažiti zaposlenike da se usredotoče na aktivnosti veće vrijednosti”, kazala je.

S druge strane, umjetna inteligencija generira nova zanimanja poput prompt-inženjera specijaliziranih za stvaranje uputa za AI chatbotove koji za svoj posao godišnje mogu zaraditi do 345 tisuća eura. Međutim, Debić nije tako siguran u dugoročnost ovog posla. “Prompt-inženjering na kratkim je nogama jer alati još nisu dovoljno dobri, ali alati će se eksponencijalno poboljšavati”, rekao je, piše Poslovni.hr. 

Otkad su se platforme poput Upworka, Ubera, Airbnb-a i TaskRabbita pojavile na tržištu mnogima su postale prilika za dodatnu zaradu pa se govori o tzv. gig ekonomiji. Globalna pandemija i brz prelazak na rad na daljinu izmijenili su uvjete obavljanja posla pa sve više organizacija angažira neovisne stručnjake koji traže fleksibilne radne uvjete.

Prema podacima koje je objavila Statista čekivani bruto rast gig ekonomije za prošlu godinu iznosio je 455,2 milijarde američkih dolara, što govori o budućnosti ove industrije. Za snalaženje u promjenama na tržištu rada prihvaćanje fleksibilnosti, usavršavanja i usredotočenost na zadovoljstvo zaposlenika bit će ključni za napredak na poslu. Studija Henley Business Schoola ističe da su tvrtke koje su isprobale takav radni model uštedjele oko 2,2 posto svog ukupnog prometa. Do 2030. godine 79 posto poslodavaca smatra da će većina tvrtki uvesti četverodnevni radni tjedan uz istu plaću.

Rezultati najvećeg svjetskog istraživanja učinkovitosti četverodnevnog radnog tjedna koje je s partnerima 2022. godine proveo think tank Autonomy pokazalo je da se zaposlenicima tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju nakon uvođenja četverodnevnog radnog tjedna tjelesno i mentalno zdravlje poboljšalo, da osjećaju veću ravnotežu između poslovnog i privatnog života te da su manje iscrpljeni od posla, a ta su se poboljšanja održala i godinu dana nakon provedenog istraživanja.

Menadžeri i izvršni direktori 28 organizacija također su potvrdili da je četverodnevni radni tjedan pozitivno utjecao na njihovu tvrtku. Fluktuacija osoblja pala je u 50 posto organizacija, gotovo trećina njih izjavila je da je četverodnevna radna politika značajno poboljšala zapošljavanje u njihovim firmama, a 82 posto prijavilo je korisne učinke takvog radnog modela na dobrobit osoblja.

Iako rezultati istraživanja ohrabruju na izmjenu tradicionalne radne dinamike, prelazak na četverodnevni radni tjedan ovisi i o situacijskim čibenicima koji nisu jedanko primjenjivi na svaku kompaniju, objasnila je Filipović.

“Kada bi se na korporativnom nivou donosile odluke u tom smjeru, tada bismo se svakako dobro pripremili i osmislili strategiju kako bi prelazak bio što bezbolniji i za kompaniju i za zaposlenike. Države imaju različita zakonodavstva i to nije svugdje moguće. S obzirom na to da poslujemo u više od 130 zemalja svijeta i ima nas više od 86 tisuća u preko 700 ureda, ova je odluka nešto što se ne može donijeti preko noći jer uvođenjem četverodnevnog radnog tjedna, na primjer, u deset država, a obzirom na naše globalno prisustvo, direktno utječemo na poslovanje u drugim zemljama koje to možda nisu spremne prihvatiti”, naglasila je.

Kompanije budućnosti usredotočile su se na stvaranje zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života za svoje zaposlenike kao i na davanje prioriteta njihovom mentalnom zdravlju. Prema izvješću Indeeda i Glassdoora, 90 posto pojedinaca istaknulo je da im je važno kako se osjećaju na poslu. Unatoč tome, samo 49% priopćilo je da je njihova organizacija usmjerena na njihovu dobrobit. Nakon razmatranja plaće, nedostatak zadovoljstva i sreće na poslu, vodeći su faktori zbog kojih ljudi počinju tražiti novi posao.

Zaposlenicima Marsha dostupni su programi pomoći koji pružaju povjerljivo savjetovanje i usluge podrške kako bi bolje upravljali osobnim i poslovnim izazovima, ističu iz kompanije, piše Poslovni.hr. 

Razumijevanje trendova

“Marsh McLennan zaposlenicima daje plaćeno slobodno vrijeme, uključujući dane godišnjeg odmora, praznike i osobne dane, kako bi im omogućio da odvoje vrijeme od posla i usredotoče se na osobni život. Povodom internacionalnog Dana žena, Marsh Hrvatska je svojem ženskom dijelu zaposlenika poklonio dva plaćena slobodna dana tijekom kojih ćemo organizirati prave male ženske aktivnosti. Važno je napomenuti da se određene politike i programi benefita mogu razlikovati ovisno o regiji i lokalnim zakonima o zapošljavanju”, rekla je Filipović.

Razumijevanje tehnoloških trendova menadžerima uvjetuje uspješno upravljanje poslovnim procesima, kazao je Debić pa savjetovao onima koji tek odabiru karijeru i traže posao po mjeri neka studiraju ono što zaista vole jer umjetna inteligencija zasad ne može sve. “Birajte poslove koji su kreativni jer veliki jezični modeli mogu kopirati stil, ali ga ne mogu napraviti i neće to znati još barem 50 godina. Ne znaju napraviti Van Gogha, Beatlese, Shakespearea i Krležu jer nemaju kontekst, ne osjećaju i ne druže se s nama. Štrajk Hollywooda protiv AI-ja bio je shvaćanje da duboko kreativni ljudi poput kipara, slikara, scenarista, pisaca i drugih umjetnika čine uslugu društvu jer su oni njegova ogledala”, rekao je Debić.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije